U odnosu na 2024. broj doseljenih smanjen je za 19,5 posto, a broj odseljenih za 3,9 posto. Zbog toga je migracijski saldo smanjen za 12.214 osoba, ali je ostao ostao dovoljno velik da u potpunosti nadoknadi negativni prirodni prirast od 17.528 osoba. Kombinacija prirodnog pada i pozitivnog migracijskog salda tako je u 2025. rezultirala rastom procijenjenog broja stanovnika Hrvatske za 1.652 osobe. I to je glavno objašnjenje kretanja na Slici 1 odnosno zašto bilježimo blagi rast stanovništva.
Tri faze vanjske migracije
Možemo razlikovati tri različite faze vanjske migracije stanovništva Hrvatske. Od 2001. do 2008. migracijski saldo bio je pozitivan, nakon čega je uslijedilo dugo razdoblje u kojem se iz Hrvatske odseljavalo više ljudi nego što se u nju doseljavalo. Glavni uzroci bili su dugotrajna recesija, visoka nezaposlenost i pristupanje Europskoj uniji, koje je znatno olakšalo mobilnost hrvatskih građana (premda nisu sve članice odmah potpuno otvorile svoja tržišta rada).
Negativni saldo dosegnuo je vrhunac 2017. (četiri godine nakon pristupanja Hrvatske u EU), kada je iznosio gotovo 32 tisuće osoba. Trend se zatim postupno preokreće, a od 2022. Hrvatska ponovno bilježi pozitivan migracijski saldo – i to ponajprije zahvaljujući doseljavanje stranih radnika.
Prošle godine stranci su činili 70,3 posto svih doseljenih, ali i 65 posto svih odseljenih osoba. Stoga ukupni broj odseljenih/doseljenih ne treba poistovjećivati s brojem hrvatskih građana koji su napustili odnosno vratili se u zemlju (njih ćemo na slici 5 pokazati odvojeno).
Potpuni preokret u 2025.
U 2025. dogodio se potpuni preokret: prvi put u promatranom razdoblju u Hrvatsku se doselilo više hrvatskih državljana nego što ih se odselilo. Doselila su se 16.843 hrvatska državljana, što je 26,7 posto više nego godinu prije, dok ih se odselilo 13.138, čak 34,8 posto manje nego 2024. Migracijski saldo tako se u samo jednoj godini poboljšao za 10.562 osobe, s –6.857 na +3.705.
