Mađarskoj je zamrznut dio kohezijskih sredstava EU-a za što je prvi put u povijesni korišten tzv. Mehanizam uvjetovanosti, prema kojem se korištenje sredstava iz europskih fondova uvjetuje poštovanjem vladavine prava.
"To vidim kao jedan od najakutnijih problema. Bez ikakvih jasnih kriterija se po logici prava jačega odlučuje o pitanjima novaca, a to je ključno pitanje. Mađarska vladajuća stranka Fidesz ima određenu politiku, a ta politika je nešto desnija, ali je europska", rekao je Milanović na zajedničkoj konferenciji za novinare s mađarskom predsjednicom Katalin Novak. Govoreći o sankcijama EU-a protiv Rusije zbog rata u Ukrajini, Milanović je rekao da su "sankcije katastrofa, totalna glupost". "To ne funkcionira i samo je pitanje koliku će štetu nanijeti Europi. Uz to, zbližili smo Rusiju i Kinu", istaknuo je.
Katlin je za hrvatskog predsjednika rekla da je "šire omiljen" i da "hrabro djeluje na europskoj pozornici". Dodala je da joj je Milanović prvi "inozemni gost" otkako je izabrana u ožujku 2022.
Hrvatski predsjednik će se kasnije u petak sastati i s premijerom Viktorom Orbanom, a u subotu će u Vesprimu prisustvovati službenom otvaranju Europske godine kulture.
Uoči dolaska u Mađarsku, izjavio je da je "jedan od nekoliko ljudi u Europi koji se uopće usude otići" u Mađarsku te da briselski birokrati tu članicu "stravično teroriziraju". "Zalijepiš etiketu nekome i odlučiš da ih treba kazniti, antipatični su ti", rekao je Milanović misleći na odnos Bruxellesa prema Mađarskoj. Smatra da to rade ljudi koji ne odgovaraju nikome. "Što je Europski parlament? Koju vladu on to bira? Kome odgovara predsjednica EK? Ili predstavnik za europsku politiku Josep Borrell", upitao je, ponovno se vrativši i na pismo koje je Borrell uputio Hrvatskoj gdje se protivi sudjelovanju hrvatskih snaga u misiji ALTHEA u BiH.
Hrvatski predsjednik kazao je da se danas radi o kažnjavanju Mađarske, a da bi u budućnosti to mogla biti i neka veća država. Naveo je i primjer Poljske koja je Bruxellesu bila trn u oku, ali se stvar promijenila nakon ruske invazije na Ukrajinu.
Ako EU želi ići naprijed i razvijati se bez tenzija "morat će prihvatiti različitosti koje postoje", istaknuo je Milanović.
"Europski projekt je veličanstven i lijep, spriječio je rat, omogućio blagostanje, ekonomski je uspješan, ali se moramo osloboditi od iluzija da smo svi jednaki jer nismo. EU ne može funkcionirati prema uspravnici gdje ćemo se svi ponašati kako birokracijia u Bruxellesu i njezini politički mentori nego ćemo biti otvoreni za različitosti. Pravo države da se uređuje kako u njoj narod bira je ključna stvar". Bruxelles je Mađarskoj zamrznuo dio kohezijskih sredstava optužujući vladu premijera Orbana da ne poštuje vladavinu prava. Mađarska je i posljenja zemlja kojoj je Europska komisija odobrila plan oporavka od pandemije. Hrvatskoj su primjerice već isplaćene dvije tranše tih sredstava plus predujam. Mađarska je još daleko od prve isplate. Budimpešta je nastojala ucijeniti EU uskraćivanjem potpore za makrofinancijsku pomoć Ukrajini od 18 milijardi eura, ali je EU uspjela zaobići mađarski veto.
Kada se radi o sankcijama EU-a protiv Rusije, Budimpešta smatra da su one pogrešne, da su one korak prema ekskalaciji rata, da su se obile o glavu Europskoj uniji, a nisu puno naštetile Moskvi. EU je dosad donijela devet paketa sankcija protiv Rusije. Mađarska se, iako je osudila rusku invaziju na Ukrajinu, nepokolebljivo drži stava da ne šalje oružje i tvrdi da bi se rat priveo kraju kad bi se toj zemlji prestalo pomagati slanjem oružja. Orban je zaustavio i obuku ukrajinskih vojnika na mađarskom teritoriju što se na kraju dogodilo i u Hrvatskoj, za što se zalagao Milanović.
Komentirajući vlastitu izjavu da "Washington i NATO preko Ukrajine vode posredni rat protiv Rusije, i obrnuto", Milanović je rekao je da je time doslovce citirao ukrajinskog ministra obrane koji je rekao da se NATO bori protiv Rusije ukrajinskom krvlju. Mađarska predsjednica je navela nekoliko točaka oko kojih se svi slažu, a to su prije svega osuda ruske agresije na Ukrajinu, nastavak eurointegracije zapadnog Balkana te rješavanje problema opasnosti ilegalnih migracija za Europu i rješavanje demografske krize.
"Naše je stajalište da osuđujemo rusku agresiju i napad na Ukrajinu, na suverenu neovisnu državu, a njen teritorijalni integritet i suverenitet podržavamo od prvog trenutka. To je sasvim jasno", rekla je.
Pred večerašnji susret s Orbanom, Milanović je rekao je da je mađarskom premijeru teže nego njemu jer su i njegove ovlasti veće, a i da su mađarski energetski problemi veći jer je Mađarska jako ovisna o ruskim energenima i slabo diverzificirana. Na to je ukazala i mađarska predsjednica koja je na press konferenciji kazala da Budimpešta traži mogućnost za diverzifikaciju i pozdravila svako rješenje koje nam pomaže i tu računamo i na Hrvatsku".
