Podaci školskog e-Rudnika Ministarstva znanosti i obrazovanja pokazuju da u sustavu imamo 927 redovnih matičnih osnovnih škola i 1100 područnih. Nešto više od 85 posto matičnih osnovnih škola ima kuhinju, a trenutno su u 721 redovitoj osnovnoj školi, umjetničkim školama i centrima za odgoj i obrazovanje u kojima je organizirana prehrana zaposlene 1493 kuharice, odgovorilo je Ministarstvo na upit Hine.
Plan je do 2027./2028. godine osigurati da sve škole imaju uvjete za pripremu i posluživanje toplih obroka učenicima u školama pa će do kraja godine raspisati poziv za financiranje izgradnje, dogradnje, adaptacije i opremanja osnovnih škola za izvođenje jednosmjenske nastave. No, postavlja se pitanje hoće li u tim kuhinjama imati tko raditi, s obzirom na to da je prosječna neto plaća kuhara u školi 5356 kuna (710,86 eura), a ravnatelji već sada ističu da im je problem pronaći taj kadar jer je ta plaća premala.
S obzirom na to da je na snazi odluka o zabrani novog zapošljavanja službenika i namještenika u javnim službama, škole moraju zatražiti suglasnost Ministarstva te je ono od kolovoza do prosinca prošle godine odobrilo oko 50 takvih zahtjeva, navode u odgovoru Hini, dodajući da će se nova zapošljavanja financirati iz državnog proračuna.
Naglašavaju da kontinuirano odobravaju i nova zapošljavanja kuhara i ostalih zaposlenika nužnih za pripremu i/ili podjelu obroka u školama u skladu s objektivnim potrebama kako bi do 2027. sve škole koje će pripremati tople obroke, uz infrastrukturne, imale i kadrovske uvjete za pripremu obroka.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u prosincu je bilo nezaposleno 2129 kuhara i 45 kuhara majstora. Traženo je 378 kuhara i sedam kuhara majstora, a zaposleno je 190 kuhara i dva kuhara majstora. Tijekom prošle godine od 6701 traženog kuhara i 122 kuhara majstora, zaposleno je 3347 kuhara i 66 kuhara majstora.
Smodlaka: Ova je generacija "jako iskalkulirana", radije rade po cijele dane i dobro zarade
"Naši kuhari očekuju jako velik novac, pretpostavljam, oko deset tisuća kuna. Njima je sve što rade po državnim poduzećima neisplativo. Jako su iskalkulirani", kazao je za Hinu Mladen Smodlaka, ravnatelj Ugostiteljsko-turističkog učilišta s adresom u Novom Zagrebu.Plaća u državnim poduzećima, koja iznosi oko 5000 kuna odbija djecu i buduće kuhare, ističe. Iako nekima je prioritet sigurnost i slobodne subote i nedjelje, u većini slučajeva preferiraju novac.
Učenici preko ljeta moraju odraditi 182 sata prakse, škole imaju ugovore s hotelima na moru i tako zarade 2000 kuna. No, njima objekti preko učeničkog servisa ponude po 6000 kuna što djeca, kaže, prihvate. Smodlaka navodi da nekad dobiju i po 12.000 ili 13.000 kuna, no to je rad od jutra do mraka za vrijeme ljetne sezone.
Prosječna plaća iskusnijeg kuhara u restoranu u Zagrebu izvan sezone je, ističe, 6000 do 7000 kuna, a potražnja za njima, kao i za konobarima, jako je velika. Komentirao je i kako ove generacije imaju puno bolju perspektivu od prethodnih. Iako dolaze poslodavci s ponudama iz Irske i Njemačke, koje on redovito stavlja na oglasnu ploču, rijetko tko ih želi prihvatiti.
Neki nakon završene škole rade kao konobari jer je manje stresno, dok neki radije upisuju nastavak obrazovanja za višu kvalifikaciju, nego što se zapošljavaju. "U njihovom sektoru to je turističko-hotelijerski komercijalist. Žele imati četverogodišnju školu kako bi, ako se jednog dana predomisle mogli nastaviti obrazovanje. Lijepo je to promišljanje, no naše gospodarstvo ostaje bez radne snage, nema tko raditi", zaključio je Smodlaka.
