"Radi se o kompleksnom pitanju s područja više resora te se između resornih ministarstava poduzimaju radnje u svrhu sanacije odlagališta otpada Crnog brda u Biljanima Donjim", odgovorilo je Hini Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine."Ministarstvo je u postupku naručivanja procjene vrijednosti troske od stručnog neovisnog tijela Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta nakon čega će se pristupiti izradi natječajne dokumentacije u svrhu objave međunarodnog natječaja radi prodaje troske", istaknulo je.
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja reklo je Hini da se ranija sanacija te otpadne troske koja je na Biljane Donje dovezena iz šibenske Tvornice elektroda i ferolegura (TEF), provodila temeljem ugovora između Grada Šibenika i tvrtke MLM Grupa iz Zagreba.
Prema njemu je ta tvrtka na samoj lokaciji obrađivala trosku uz obvezu zbrinjavanja kamenog agregata preostalog nakon njezine obrade.Tijekom 2011. je s lokacije TEF-a u Šibeniku odvezena veća količina zamjenskog agregata na skladište MLM Grupe u Biljanima Donjim, nedaleko autoceste A1.MLM Grupa je sklopila ugovor s privatnom osobom o zakupu lokacije za skladištenje kamenog agregata. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost nije bio uključen u to, rekli su u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja.
Zelena akcija: Država se 10 godina poigrava sa zdravljem ljudi
Zelena akcija ističe kako je "nevjerojatno da se država već više od desetljeća poigrava sa zdravljem ljudi, iako je jasno da je njezina odgovornost da riješi ovaj problem".Dodaje da je nažalost "ovakav manevar, da država otpad proglašava sirovinom, već viđen i postao je jedan od recepata za postupanje kada država ne želi riješiti problem zagađenja okoliša otpadom".
Presudom Suda EU-a potvrđeno je da u 18 od 25 uzoraka postoje povišene koncentracije policikličkih aromatskih ugljikovodika, podsjeća udruga.
"Izvrdavanje države i bježanje od odgovornosti, koje se jasno može iščitati iz presude Suda EU-a, je u svjetlu ovih činjenica vrijedno svakog prezira i osude. Nadamo se da će dobiti i dodatni sudski epilog u smislu odštete pogođenom stanovništvu", rekla je Zelena akcija Hini.
Kaže da postupanje predstavnika vlasti u ovom slučaju podsjeća u najmanju ruku na "teški nemar, a moguće je i na aktivno kršenje zakona".
Eko-udruga "Ravni Kotari": Ekocid u Biljanima Donjim
Članovi Eko-udruge "Ravni Kotari", koja je krajem prošle godine prestala postojati, desetak godina bavili su se, kako kaže njihov tadašnji predsjednik Zdravko Belušić, "ekocidom koji se dogodio u naselju Biljane Donje". Belušić je Hini rekao da je takozvanom "sanacijom" iz Šibenika u Biljane Donje dovezeno oko 145.000 tona troske, nusprodukta u proizvodnji ferolegura i još skoro tolika količina u susjedno naselje Veljane.
Kaže da imaju nalaze instituta i tvrtki koje se bave analizom kancerogenih spojeva u prirodi - Insituta Eurofins iz Tübingena, ANT iz Zagreba i Zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar".Njima je, kako tvrdi, "dokazano da, pored zagađivanja okolnih plodnih polja i zraka koji udišu mještani okolnih mjesta, već dolazi do zagađenja podzemnih tokova koji su povezani s nekim aktivnim i pričuvnim izvorima Zadarskog vodovoda".
Dodao je kako je 2014. tadašnji pomoćnik ministra poljoprivrede naveo da zbog toga što nije napravljena adekvatna posteljica i troska nije stručno pokrivena niti je odložena u zatvoreni prostor, dolazi do onečišćenja podzemnih voda."Naše prijave dostavili smo e-mailom na sve urede državne uprave i tijela pravosuđa, no nismo dobili nikakav odgovor, niti su naše prijave ozbiljno shvaćene", kaže Belušić.
U blizini mjesta Biljane Donje nalazi se Škabrnja - mjesto posebnog pijeteta iz Domovinskog rata te mjesto Nadin koji ima oznaku "Eko-sela" a koju bi mogao izgubiti zbog zagađenja zraka i okolnih plodnih polja i vinograda.Belušić podsjeća kako je 2015. HDZ-ova europarlamentarka Dubravka Šuica zatražila pomoć Europske komisije pri sanaciji Crnog brda jer veća količina odloženog kamenog agregata ugrožava kvalitetu svakodnevnog života, čistoću okoliša i utječe na zdravlje lokalnog stanovništva.
Pozvala je tada da se svi sudionici ozbiljnije uključe u rješavanje ove potencijalne ekološke katastrofe radi očuvanja zdravlja te stvaranja normalnih životnih uvjeta kako bi se stanovništvo i dalje neometano bavilo ekološkom poljoprivrednom proizvodnjom.
Europska komisija: Hrvatska nije poduzela nikakve konkretne korake
Europska komisija je 15. veljače ove godine odlučila ponovno uputiti predmet protiv Hrvatske Sudu Europske unije jer nije u potpunosti postupila u skladu s presudom Suda od 2. svibnja 2019. u kojoj je utvrđeno da Hrvatska nije ispunila svoje obveze iz Okvirne direktive o otpadu u vezi s nezakonitim odlagalištem u Biljanima Donjim.
Kako bi se uskladila s presudom Suda, od Hrvatske se očekuje da poduzme sve potrebne mjere kako bi se to nezakonito odlagalište zatvorilo i saniralo što je prije moguće.Istaknuto je kako je oko 140.000 tona ostataka od obrade feromangana i silikomangana od 2010. odloženo izravno na tom nezakonitom odlagalištu, manje od 50 metara od kuća.
Sud je potvrdio da kameni agregat odložen u Biljanima Donjim treba smatrati otpadom, a ne nusproizvodom. Utvrdio je da se s otpadom mora gospodariti tako da se ne ugrožava zdravlje ljudi niti nanosi šteta okolišu. Hrvatska je bila obvezna poduzeti mjere kako bi se osiguralo da posjednik otpada odloženog u Biljanima Donjim sam obradi otpad ili da ga obradi trgovac, ustanova ili poduzeće koje provodi postupke obrade otpada ili javni odnosno privatni skupljač otpada.
Više od tri godine nakon presude Hrvatska nije poduzela nikakve konkretne korake: neuklonjeni otpad i dalje stvara rizike za zdravlje i okoliš. Nije jasno kako će se otpad zbrinuti i kad će lokacija biti očišćena.
S obzirom na nepoduzimanje mjera, Komisija je odlučila uputiti Sudu predmet protiv Hrvatske. Budući da je riječ o drugom upućivanju predmeta Sudu, to može dovesti do financijskih sankcija za vrijeme koje je proteklo od prve presude do postizanja usklađenosti.
