Nakon što je s početkom ove godine Republika Hrvatska postala dio schengenskog prostora i eurozone, hrvatski su se građani susreli s nizom promjena koje su utjecale na njihove živote, a posebne dobrobiti osjetili su i dionici gospodarskog sektora, posebice onog turističkog dijela. Upravo promjene koje je donijelo članstvo u Schengenu, ukidanje graničnih prijelaza, kao i pogodnosti koje je donio prelazak na euro, bile su krovne teme današnje konferencije „Hrvatski turizam u Schengenu i eurozoni“ održane u Opatiji na kojoj su sudjelovali visoki državni dužnosnici te predstavnici najeminentnijih turističkih kompanija u Republici Hrvatskoj, kao i sastanka ključnih aktera turističkog sektora s predsjednikom Vlade Republike Hrvatske, Andrejem Plenkovićem, potpredsjednicima Vlade i ministrima, koji je uslijedio odmah nakon. Zajednički je zaključak svih sudionika konferencije, ali i sastanka, kako je hrvatski turizam ulaskom u Schengen i uvođenjem eura kao službene nacionalne valute postao još konkurentniji na međunarodnom tržištu te kako isti danas privlači još i veći broj turista iz cijeloga svijeta.
„Dva strateška procesa i prioriteta koje si je ova Vlada postavila 2016. godine – ulazak u schengenski prostor i eurozonu, dakle ključni ciljevi za razvoj Hrvatske, uspješno su provedeni. Sve to dakako utječe i na hrvatski turizam koji je iznimno važan dio našeg ukupnog gospodarstva, važan je za naša ukupna ekonomska postignuća. Ove su godine, zahvaljujući i spomenutim integrativnim procesima svi pokazatelji efikasnosti turizma veći – 12 posto je više automobila na našim cestama, 10 posto je povećanje naplate cestarina, sve zračne luke bilježe bolje rezultate nego 2019. godine, a isto vrijedi i za trajektni promet. Pelješki most bilježi prosječan promet od 14 tisuća vozila na dan, ukupno je do sada njime prošlo 2,3 milijuna vozila, a trenutno je u Hrvatskoj više od milijun turista. Ono što je sada prioritet u turizmu – izrada je novog zakonskog okvira koji će biti lijek protiv stihijskog pristupa, neupravljanja u turizmu. Želimo postati uređena turistička zemlja čemu je važna pomoć i nedavno, nakon dvadeset godina, doneseni Zakon o pomorskom dobru, nova vrijednost koja je k tome otklonila i brojne dezinformacije koje su pratile njegovo donošenje“, poručio je predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković.
_FOTO%20Sergej%20Drechsler,%20Novi%20list.jpeg)
Foto. Sergej Drechsler / Novi list
Konferencija „Hrvatski turizam u Schengenu i eurozoni“ u Amadria Park Grand Hotelu 4 Opatijska Cvijeta u Opatiji okupila je visoke dužnosnike, predstavnike nacionalne, regionalne te lokalne vlasti i ključne predstavnike nacionalnog turističkog sektora. Konferenciji su osim predsjednika Vlade Republike Hrvatske, Andreja Plenkovića i ministrice turizma i sporta Republike Hrvatske, Nikoline Brnjac, prisustvovali i potpredsjednik Vlade Davor Božinović, ministar financija, Marko Primorac, riječki gradonačelnik Marko Filipović te župan Primorsko-goranske županije, Zlatko Komadina, a sudjelovali su i predstavnici krovnih turističkih kompanija, medija te obrazovnih institucija, među kojima su bili Kristijan Pavić, predsjednik Uprave ACI d.d., Josip Ostrogović, član Uprave ACI d.d. za investicije, marketing i maloprodaju, Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice, Dinko Lucić, predsjednik Uprave Privredne banke Zagreb d.d., Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK-a za poljoprivredu i turizam, Irena Peršić Živadinov, direktorica Turističke zajednice Kvarnera, Snježana Prijić-Samaržija, rektorica Sveučilišta u Rijeci, Sandra Janković, dekanica Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, David Sopta, predsjednik Uprave Jadrolinije d.d., Denis Šikljan, vlasnik DDG Group d.o.o. te Vedran Prica, vlasnik agencije Spatium nekretnine d.o.o., dok je panel raspravu moderirala Zrinka Grancarić.
Ministrica turizma i sporta Republike Hrvatske, Nikolina Brnjac na sastanku s predstavnicima turističkog sektora predstavila je i novi Zakon o turizmu, odnosno novi zakonski okvir koji je u pripremi, a kojim će se po donošenju Zakona dodatno regulirati procesi u turizmu. „Ulazak u schengenski prostor i eurozonu dva su iznimno važna postignuća i za hrvatski turizam. Ističem da u strukturi naših gostiju čak 81 posto njih dolazi upravo iz zemalja schengenskog prostora, dok ih je 59 posto iz eurozone. Zahvaljujući i navedenim procesima, četiri posto je ove godine veći promet iz zemalja Schengena. Globalno, Hrvatska je postala dio destinacije Europa, čime je pojačana i razina sigurnosti, što je iznimno važno prigodom odabira destinacije odmora. Dakako, i silno je poticajno poslovno okruženje po pitanju investicija. Ono što je danas u fokusu razvoja turističkog sektora, reforma je upravljanja turizmom, čiji je fokus održivost – društvena, ekološka i gospodarska. Ponosna sam da smo počeli mijenjati paradigmu hrvatskog turizma, s posebnim naglaskom na održivost, što je otvorilo prostor za donošenje novog Zakona o turizmu“, zaključila je Nikolina Brnjac.
„Osim dobre pripreme za ovu turističku sezonu, ključnu su ulogu u ostvarivanju iznimno dobrih poslovnih rezultata u prvoj polovici 2023. godine odigrali i ulazak Hrvatske u schengenski prostor te eurozonu. Dolazak gostiju sa svih nama najvažnijih tržišta znatno je pojednostavljen, a cijene izražene u eurima svakako gostima olakšavaju svakodnevne aktivnosti. Također želim istaknuti da su otvorenjem Pelješkog mosta naše marine na jugu sada postale dostupnije i cestovnim putem, što je svakako pripomoglo da i one polako vrate svoje poslovanje na razinu pretpandemijskih godina. U svakom slučaju, mogu reći da smo početkom sezone izuzetno zadovoljni te s mnogo optimizma gledamo i u njen nastavak, a već spomenuti ulazak u schengenski prostor i eurozonu daje nam dodatni vjetar u leđa, koji smo, rekao bih, dosad već dobro iskoristili“, istaknuo je predsjednik Uprave ACI d.d., Kristijan Pavić.
.jpeg)
Foto. Sergej Drechsler / Novi list
Okupljeni su zaključili kako je Hrvatska danas u znatnom boljem položaju nego što je bila ranijih godina, iako nacionalni turizam kontinuirano ostvaruje rekordne rezultate te uvelike doprinosi razvoju hrvatskog gospodarstva. Pristupanjem schengenskom prostoru te ulaskom Hrvatske u eurozonu s početkom 2023. godine, hrvatski je turizam postao još konkurentniji na međunarodnom tržištu, a porasla je i potražnja od strane inozemnih gostiju, posebice onih sa zapadnoeuropskog tržišta koji čine većinu turističkog prometa ostvarenog u Republici Hrvatskoj. Svi sudionici konferencije te sastanka koji je uslijedio složili su se u jednom – Republika Hrvatska je danas dostupnija turistima iz cijeloga svijeta, pa samim time i privlačnija, a ojačana je i pozicija Hrvatske kao sigurne europske turističke destinacije.
