Dok se prvi dijelovi oborenog kineskog balona za velike visine pronalaze na obalama Atlantika, očekivano je eskalirao diplomatski spor dviju država prenosi The Guardian.
Peking je tako optužio SAD za "pretjeranu reakciju" i "neselektivnu upotrebu vojne sile" prilikom obaranja kineskog balona, upozoravajući na štetu bilateralnim odnosima.
Američki predsjednik Joe Biden rekao je pak da odnosi između Washingtona i Pekinga nisu oslabljeni incidentom, “ Kini smo jasno dali do znanja što ćemo učiniti. Razumiju našu poziciju. Nećemo odustati.”
Glasnogovornik State Departmenta, Ned Price, istaknuo je kako je državni tajnik, Antony Blinken u petak upozorio svog kolegu, Wang Yija, da će SAD poduzeti "odgovarajuće radnje kako bi zaštitile svoje interese". "Nije trebalo biti potpuno iznenađenje" za Peking kada je balon oboren sljedeći dan, rekao je Price.
Da je to bio američki zračni brod iznad Kine, "možete samo zamisliti odgovor iz Pekinga", dodao je.
Pentagon je u međuvremenu pronašao prve krhotine balona na površini oceana uz obale Južne Karoline, dok se nastavlja rad na pronalaženju komadića i dijelova koji su potonuli na morsko dno.
Glasnogovornik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost, John Kirby, rekao je da su Sjedinjene Države bile u mogućnosti proučavati balon dok je letio, a dužnosnici se sada nadaju prikupiti vrijedne obavještajne podatke o njegovim operacijama pronalaženjem i proučavanjem što više komponenti.
Šef Zapovjedništva sjevernoameričke protuzračne obrane NORAD, general Glen VanHerck, novinarima je rekao kako balon visok 61 metar, koji je prvi put uočen kako prolazi iznad američkih Aleutskih otoka, nije predstavljao fizičku vojnu prijetnju. Stoga nismo poduzeli akcije jer nije demonstrirao neprijateljski čin ili namjeru".
Objasnio je kako je letjelica donekle mogla manevrirati koristeći prednosti različitih smjerova vjetra na različitim visinama te da se čini kako je ruta balona unaprijed planirana za navigaciju tim strujama.
Kina je s druge strane tvrdila kako je letjelica bila vremenski balon koji je skrenuo s zacrtane putanje. Zamjenik ministra vanjskih poslova zemlje, Xie Feng, podnio je službenu pritužbu američkom veleposlanstvu zbog incidenta, optužujući Washington za pretjeranu reakciju na incident "uzrokovan višom silom", navodi se u priopćenju objavljenom na web stranici kineskog ministarstva vanjskih poslova.
“Činjenice su jasne... ali Sjedinjene Države su se oglušile i inzistirale na neselektivnoj uporabi sile protiv civilnog zračnog broda koji se spremao napustiti zračni prostor Sjedinjenih Država. Očito je pretjerao i ozbiljno prekršio duh međunarodnog prava i međunarodne prakse”, citiran je Xie.
Optužio je Washington kako je reakcijom "zadao ozbiljan udarac" naporima i napretku u stabilizaciji kinesko-američkih odnosa od samita Joea Bidena i Xi Jinpinga u studenom.
Cijeli incident dogodio se usred napetosti oko brojnih otvorenih pitanja uključujući Tajvan, trgovinu i ljudska prava. To je također potaknulo Antonyja Blinkena, američkog državnog tajnika, da odgodi posjet Pekingu.
U ponedjeljak je glasnogovornica kineskog ministarstva vanjskih poslova Mao Ning istaknula kako je incident testirao "iskrenost SAD-a u stabilizaciji i poboljšanju kinesko-američkih odnosa". “SAD je namjerno preuveličao incident, te čak upotrijebio vojnu silu za napad. To je nedopustivo i neodgovorno.” Dodala je.
Priznala je kako je balon uočen iznad Latinske Amerike pripadao Kini, ali je rekla da je to bio civilni zračni brod koji se koristio za probne letove i koji je "slučajno" ušao u zračni prostor Latinske Amerike i Kariba.
Istovremeno je Japan izvijestio kako je sličan leteći objekt za koji se smatra da je kineski, od 2020. najmanje dvaput primijećen iznad sjevernog djela zemlje.
Kina se prethodno usprotivila kada su strani vojni nadzorni zrakoplovi letjeli uz njezine obale ali u međunarodnom zračnom prostoru. Najteži incident zbio se 2001., kada se zrakoplov američke mornarice koji je obavljao rutinski nadzor u blizini kineske obale sudario se s kineskim borbenim zrakoplovom, ubivši pritom kineskog borbenog pilota. Oštećeni američki zrakoplov bio je prisiljen prinudno sletjeti u kinesku mornaričku zračnu bazu na južnom otoku Hainan. Kina je pak zadržala 24 člana posade na 10 dana, dok SAD nisu izrazile žaljenje.
