„Maksimalni iznos participacija se povećava za 30 do 100 posto, s 265 na 530 eura, za građane bez dopunskog zdravstvenog osiguranja to je veliki teret, a posljedično rast će cijena dopunskog zdravstvenog osiguranja”, ustvrdio je Grbin.
Cilj nam je one koji nemaju policu dopunskog osiguranja usmjeriti da plaćaju dodatno osiguranje, riječ je o oko 600 tisuća građana, a povećanja cijene police neće se dogoditi, odgovorio mu je Beroš.
U raspravi o izmjenama zakona o zdravstvenoj zaštiti i obveznom zdravstvenom osiguranju Beroš je također ponovio da prosvjed liječnika, koji je najavljen za subotu, ne donosi ništa dobro.
„Pogotovo ako je samo riječ o prosvjedima za materijalna prava onih koji prema mišljenju mnogih žive jako dobro”, rekao je i podsjetio da su materijalna prava, primanja liječnika povećana za 43 posto i da više od 2000 liječnika ima veću plaću od premijera.
Istaknuo je da je bit borba za pacijenta, za dostupnost zdravstvene zaštite i kvalitetu zaštite, a kada bi prosvjedovali za to, mogao bi im čak čestitati.
Na upozorenje Martine Vlašić Iljkić (SDP) da u Hrvatskoj nema dovoljno liječnika Beroš kaže da to nije posljedica nečinjenja zadnjih nekoliko godina nego nekoliko desetljeća kada se nisu raspisivale specijalizacije. „U Hrvatskoj liječnika ne nedostaje nego su samo krivo raspoređeni, svi su u velikim gradovima a nema ih u neatraktivnim sredinama”, poručio je.
Na kritike oporbe da je Hrvatska po smrtnosti od onkoloških i drugih bolesti na začelju Europe ministar zdravstva kaže kako su odgovor na to upravo preventivni zdravstveni pregledi i edukacija o važnosti očuvanja zdravlja, što je predviđeno reformom.
Reforma predviđa i uvođenje onkoloških uputnica kako bi onkološki bolesnici čim prije došli na pretrage, a izmjenom pravilnika definira se prihvatljivo vrijeme čekanja na pretrage, dodao je.
„Postoje prakse da se namjerno generiraju liste čekanja zbog čega sam pokrenuo nadzor zdravstvenih inspekcija u svim zdravstvenim ustanovama kako bi se to uredilo”, kazao je, među ostalim, Beroš.
„Osnovni je zadatak jačanje javnog zdravstvenog sustava jer da to nije tako, ne bih slao inspekcije i provjeravao rade li liječnici u tijeku redovnog radnog vremena privatno”, rekao je Beroš na repliku Sabine Glasovac (SDP) da građani čekaju na preglede do 600 dana i time ih se usmjerava na privatnike.
Za seksističke istupe zaposlenika u pojedinim hrvatskim bolnicama kazao je također da je poslana zdravstvena inspekcija. Odbacio je i tvrdnje Urše Raukar Gamulin (KZL) da je inspekcija u KBC Sestre milosrdnice.
HDZ-ovi zastupnici hvalili su reformu, jačanje preventive , infrastrukturna ulaganja u zdravstveni sustav i uvođenje reda.
Reforma zdravstva je dug i zahtjevan proces, a danas se stvaraju temelji, pacijent se stavlja u prvi plan i uvodi se red, ocijenili su Josip Begonja i Jure Brkan iz HDZ-a.
U raspravi su zastupnici su spomenuli i umjetnu inteligenciju, Maju Grbu Bujević (HDZ) zanimalo je radi li se nešto u vezi s tim pitanjem, a Rajko Ostojić (Socijaldemokrati) naveo je da chatGPT-u hrvatsko zdravstvo je na 26. mjestu u EU, drugo po smrtnosti i da liste čekanja nikada nisu bile dulje. „Stanje je katastrofalno”, ocijenio je Ostojić.
