Prošlu godinu obilježila su visoka razina ekonomske neizvjesnosti i velikih promjena na robnom tržištu uzrokovanih ratom u Ukrajini, koji je utjecao na cjelokupno gospodarstvo. Industrija nafte i plina diljem svijeta u takvim je vremenima bilježila snažne rezultate, ali se također suočavala s različitim regulatornim pritiscima, od reguliranih cijena u raznim poslovnim segmentima do nametnutih dodatnih poreza.
CCS EBITDA INA Grupe bez jednokratnih stavki u 2022. iznosila je oko 5,5 milijardi kuna uz neto dobit od 1,9 milijardi kuna. Na neto dobit utjecale su jednokratne stavke u ukupnom iznosu od 789 milijuna kuna. Na rezultat djelatnosti Rafinerije i marketing uključujući usluge kupcima i maloprodaju uvelike su utjecala regulatorna ograničenja koja su, u kombinaciji s intenzivnim investicijskim ciklusom u Projekt nadogradnje Rafinerije nafte Rijeka, rezultirala s oko milijardu kuna negativnog novčanog tijeka.
Djelatnost Istraživanja i proizvodnje vratila se na poziciju glavnog generatora novca, odražavajući poboljšano cjenovno okruženje. EBITDA Istraživanja i proizvodnje nafte i plina iznosila je 4,9 milijardi kuna, što je ograničeno od četvrtog tromjesečja 2022. pod utjecajem regulirane cijene plina od 41 EUR/MWh koja će ostati na snazi do prvog tromjesečja 2024. Pad proizvodnje od -4 posto na godišnjoj razini posljedica je prirodnog pada uslijed starosti polja i on je ublažen u odnosu na prethodnu godinu povećanim aktivnostima optimizacije proizvodnje. Kampanja izrade bušotina na sjevernom Jadranu nastavljena je tijekom cijele godine s već vidljivim rezultatima u šest posto većoj proizvodnji plina iz podmorja zahvaljujući dvjema novim bušotinama stavljenima u proizvodnju tijekom 2022.
Prošlu godinu dodatno su obilježili različiti propisi na cijene i marže koji su utjecali na operativne rezultate segmenata poslovanja, a nametnuti dodatni porez na dobit dodatno je opteretio generiranje gotovine.
Investicijske aktivnosti u 2022. bile su najveće u posljednjih deset godina, s rastom od 71 posto u odnosu na 2021., na ukupno 2,7 milijardi kuna, od čega je 95 posto uloženo u Hrvatskoj. Projekt nadogradnje Rafinerije nafte Rijeka i kampanja izrade bušotina na sjevernom Jadranu ostaju najveća ulaganja. Novčani tijek iz poslovnih aktivnosti ostaje stabilan na godišnjoj razini, usprkos snažnom investicijskom ciklusu i velikoj potrebi za financiranjem radnog kapitala.
“Godinu su obilježila previranja na svjetskom energetskom tržištu, ali i jedno od najjačih investicijskih razdoblja za Inu ikad. Unatoč velikim oscilacijama cijena ugljikovodika i regulatornim intervencijama, INA ostaje predana velikom investicijskom ciklusu koji je u tijeku. Projekt nadogradnje Rafinerije nafte Rijeka, najveća investicija Ine koja će osigurati dugoročnu održivost rafinerijskog poslovanja i kampanja izrada bušotina na moru guraju ulaganja na najvišu razinu u posljednjih deset godina, s ukupno više od 2,7 milijardi kuna ulaganja. Projekt nadogradnje Rafinerije nafte Rijeka na ukupnoj je dovršenosti od 70 posto. Djelatnost Istraživanja i proizvodnje nafte i plina, koja je ponovno dala najveći doprinos rezultatu, ublažava prirodni pad proizvodnje. S povećanom razinom ulaganja, kako na moru tako i na kopnu, INA je ostvarila pad proizvodnje na godišnjoj razini od samo četiri posto, s rezervama na stabilnoj razini prvi put nakon nekoliko godina. Kada govorimo o proizvodnji plina, moramo spomenuti i regulatorno ograničavanje cijene plina, čiji učinak nije bio presudan 2022., ali bi mogao biti značajan u 2023. godini.
Rafinerijsko poslovanje osiguravalo je sigurnu opskrbu tržišta, što se u sadašnjim geopolitičkim okolnostima ne može uvijek uzeti zdravo za gotovo. Opskrba plavim dizelom bila je posebno zahtjevna, no INA je tržištu osigurala sve potrebne proizvode. Regulatorna ograničenja utjecala su na profitabilnost veleprodaje i maloprodaje, što je u kombinaciji s velikim investicijskim ciklusom uzrokovalo negativan novčani tijek djelatnosti. Što nas očekuje u 2023. teško je predvidjeti, no ograničenje cijena plina nametnuto od četvrtog tromjesečja 2022. sigurno će imati značajan utjecaj na poslovanje. Ipak, uz usporavanje prirodnog pada proizvodnje i uspješnu transformaciju rafinerijskog poslovanja, nastojat ćemo dioničarima i kupcima omogućiti sigurnu opskrbu i profitabilno poslovanje.”, ističe se u izjavi Pétera Rataticsa, predsjednika Uprave Ine.
