Hrvatska likovna scena živnula je nakon razdoblja neizvjesnosti zbog pandemije, u 2022. postavljeno je nekoliko velikih muzejskih izložbi i mnoštvo manjih u galerijama, no neki će zagrebački muzeji godinu ipak najviše pamtiti po početku dugo očekivane obnove.
Većina zagrebačkih muzeja drugu je godinu od potresa i dalje zatvorena, no tijekom godine nekoliko je njih, nakon dugih birokratskih priprema i preseljenja fundusa, svečano obilježilo početak radova.
Očekuje se da će obnova Muzeja za umjetnost i obrt biti jedan od najvećih izazova, a iako je cijela zgrada prvotno bila izgrađena za nepune dvije godine, od 1888. do 1890., na ponovno otvaranje tog muzeja moglo bi se čekati čak i do 2030. Prva faza koštat će oko pet do šest milijuna eura, a ukupna obnova između 30 i 40 milijuna eura.
Kao i svi muzeji zatvoreni zbog potresa MUO nastavlja raditi s gostujućim izložbama, online aktivnostima i izdavanjem publikacija, među kojima se ističu monografije "Zlatarstvo u Zagrebu 1450. - 1550. - Liturgijski predmeti i nakit" Arijane Koprčina i "Tošo Dabac: Umjetnik svojeg vremena – kritičko čitanje" Ive Prosoli.
Arheološki muzej na Zrinjevcu preuređuje se parcijalno
Arheološki muzej u Zagrebu parcijalno se preuređuje i već je u zgradi na Zrinjevcu, na obnovljenom prvom katu, otvorio prvu izložbu od zatvaranja 2020., nakon potresa i pandemije. Za iduću godinu planiraju završetak radova na obnovi drugog kata gdje će svoja vrata publici otvoriti Antička i Srednjovjekovna zbirka, a u međuvremenu priređuju izložbe u svojoj AMZ Galeriji i gostujuće projekte.
Muzej Mimara preselio je uoči obnove skoro 3800 umjetnina u privremenu čuvaonicu, a odobrena su mu sredstva od 150 milijuna kuna iz EU fondova. Ako će sve ići po planu ponovno bi svoja vrata mogao otvoriti na ljeto 2024.
Radovi su u punom jeku od kraja prosinca 2021. u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju, za čiji je projekt obnove osigurano više od 118 milijuna kuna, a završetak je predviđen za kraj iduće godine.
Počeli su radovi i na konstrukcijskoj obnovi Palače Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu koji bi trebali završiti do lipnja 2024. godine. Ugovorom s Ministarstvom kulture i medija osigurana su sredstva u ukupnom iznosu od 84.3 milijuna kuna. Za preventivnu zaštitu umjetnina iz Strossmayerove galerije Ministarstvo je osiguralo 1.9 milijuna kuna, a za umjetnički inventar gotovo 600 tisuća kuna.
Obnavljati se počeo i kompleks Gliptoteke HAZU, radovi su ukupne vrijednosti 147 milijuna kuna, a dovršetak se planira do kraja 2026. te Muzeju arhitekture HAZU. Obnova zaštićenog kulturnog dobra, Vile Ehrlich-Marić u kojoj se Muzej arhitekture nalazi, izvodit će se u nekoliko faza - konstrukcijska obnova trajat će do 15. ožujka 2023., energetska do rujna 2024., a cjelovita do kraja svibnja 2026.
Hrvatski povijesni muzej će obnovom riješiti svoj problem s manjkom prostora, te uz svoju staru gornjogradsku lokaciju djelovati u dosadašnjem prostoru Hidrometeorološkog zavoda. Za obnovu prve palače osigurano je više od 34 milijuna kuna, a za drugu više od 50 milijuna.
Nove ravnateljice na čelu zagrebačkih muzejskih institucija
Početak obnove još čeka Hrvatski školski muzej, smješten u zgradi Hrvatskog učiteljskog doma koja ima neriješene imovinsko-pravne probleme, dok bi se Umjetnički paviljon, prema nekim procjenama, trebao ponovno otvoriti 2025. Paviljon je u prošloj godini dobio novu ravnateljicu - Irenu Bekić, koja je dosad vodila zagrebačku Galeriju Prozori.
Nove ravnateljice, obje iz susjedne Slovenije, dobili su i Muzej grada Zagreba te zagrebački Muzej suvremene umjetnosti. Prvome je sada na čelu Aleksandra Berberih Slana, koja je vodila Muzej narodne osvoboditve u Mariboru, a drugome Zdenka Badovinac, dugogodišnja ravnateljica Muzeja moderne umjetnosti u Ljubljani.
MSU je ove godine imao nekoliko većih izložbi, među kojima su ona korejskog umjetnika Nama Junea Paika i američko-irskog apstraktnog slikara Seana Scullyja, uz početak rata u Ukrajini i izložbu "Tužne pjesme rata“, a uz 50. rođendan Svjetskog festivala animiranog filma izložbu "Animafest Zagreb 1972. – 2022."
Galerija Klovićevi dvori obilježila je 40 godina postojanja, postavivši, među ostalim, izložbu "Klimt u Rijeci - ljubav, smrt, ekstaza" i "Korijeni i krila. Vlaho Bukovac u Zagrebu, Cavtatu i Beču, 1893.-1903". U povodu 100 godina od rođenja biskupa Đure Kokše, otvorena je izložba s oko 200 odabranih djela iz njegove bogate, no nedovoljno poznate zbirke.
Nacionalni muzej moderne umjetnosti priredio je, među ostalim, izložbe "Manirizam u hrvatskoj umjetnosti 20. i 21. stoljeća", "Umjetnici o umjetnicima - likovni panoptikum" te pred kraj godine u Providurovoj palači u Zadru, izložbu "Jedan svijet", s oko 200 umjetnina iz postava zbirke tog muzeja, koje će iduće dvije godine biti izmještene izvan svog zagrebačkog sjedišta.
Hrvatske izložbe i umjetnici u inozemstvu
Od predstavljanja hrvatskih umjetnika u inozemstvu ističu se izložbe „Ivan Meštrović (1883. – 1962.): Kipar i građanin svijeta“ Muzeja Ivana Meštrovića u Galeriji grada Praga te hrvatskog slikara Emanuela Vidovića u Milanu, u Galleriji d'Arte Moderna, koju je organizirao Umjetnički paviljon iz Zagreba.
Etnografski muzej s izložbom „Braća Seljan – hrvatski istraživači u Južnoj Americi“ na velikoj je turneji po Južnoj Americi, od Paragvaja i Čilea do Perua i Brazila.
Nakon Pabla Picassa i Joana Miroa opatijska galerija Juraj Šporer predstavila je Salvadora Dalija, sa stotinjak radova iz privatne zbirke anonimnog kolekcionara iz Njemačke.
U protekloj godini preminuli su likovna umjetnica Jagoda Buić Wutke, slikar i grafičar Fadil Vejzović, arhitekt Eduard Kušen, slikar Đuro Seder, likovna kritičarka Marina Baričević, fotograf Mladen Tudor, fotograf Dražen Lapić, keramičar Hanibal Salvaro, arhitekt Mario Beusan, kipar Stjepan Gračan, animator, karikaturist i ilustrator Borivoj Dovniković Bordo, upravitelj Strossmayerove galerije starih majstora HAZU Nikola Albaneže i dugogodišnji kustos i upravitelj te galerije Borivoj Popovčak.
Dok 'stari' muzeji, smješteni u vrijedne povijesne zgrade koje su ionako trebale obnovu, čekaju povratak u svoje prostore, u Zagrebu se otvaraju manji, komercijalni muzeji zabavnog sadržaja, pa su se muzejima posvećenima čokoladi, 80-ima, prekinutim vezama, torturi, iluziji, mamurluku pridružila dva nova - Muzej novog vala i Muzej kanabisa.
Podaci o posjećenosti hrvatskim muzejima, koji se obično objavljuju početkom nove godine, pokazat će jesu li se, s ukidanjem ograničenja i povratkom turizma, ljudi vratili u muzeje u većem broju nego 2021., kada je njihove stalne postave razgledalo više od 1,3 milijuna posjetitelja, a povremene izložbe njih nešto više od milijun.
