Inflacija u Njemačkoj ostaje tvrdokornija nego što se očekivalo. Prosinac je sa stopom od 2,6 posto donio treći uzastopni rast i drugu najvišu stopu inflacije u 2024. godini, kako je objavio Savezni zavod za statistiku. Ekonomisti zasad ne očekuju značajno smanjenje potrošačkih cijena, ali smatraju i da je novi veliki val poskupljenja malo vjerojatan.
„U siječnju bi inflacija mogla ostati na sličnoj razini zbog viših cijena CO2 i usluga osiguranja", prognozira glavni ekonomist Commerzbanke Jörg Krämer. I dodaje: „Problem inflacije još uvijek nije riješen."
Ni Michael Heise, glavni ekonomist u tvrtki za upravljanje imovinom HQ Trust, ne vidi olakšanje za potrošače u siječnju. „Povećanje poreza na ugljični dioksid, poskupljenje Njemačke karte za javni prijevoz, rastući troškovi zdravstvenog osiguranja i usluga sugeriraju daljnji rast razine cijena od oko 2,5 posto."
Za ING-ovog glavnog ekonomista Carstena Brzeskog, aktualni podaci pokazuju „da su ljetna slavlja zbog uspješnog svladavanja inflacijskog čudovišta bila preuranjena“.
Godišnja inflacija na 2,2 posto
Unatoč prosinačkom porastu, inflacija u Njemačkoj znatno je popustila. Prema statističkim podacima, u prosjeku za 2024. godinu cijene roba i usluga porasle su za 2,2 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Za usporedbu, stopa inflacije 2023. iznosila je 5,9 posto, a 2022. čak 6,9 posto. Kao posljedica ruskog napada na Ukrajinu u veljači 2022. osobito su naglo porasle cijene energenata. Čak je i 2021. inflacija bila znatno viša, s prosječnom stopom od 3,1 posto.
Inflacija će vjerojatno ostati iznad 2 posto
Ekonomisti očekuju da će se inflacija u novoj godini zadržati iznad granice od 2 posto. Neki stručnjaci vide manje prostora za smanjenje kamatnih stopa od strane Europske središnje banke (ESB).
Međutim, nijedan stručnjak ne očekuje novi val poskupljenja poput onih iz 2022. i 2023., kada je stopa inflacije u najvećem europskom gospodarstvu dosegnula gotovo 9 posto. Umjesto toga, očekuje se godišnja stopa inflacije za 2025. na razini one iz 2024. Stručno vijeće za procjenu gospodarskog razvoja Njemačke („Wirtschaftsweise“) predviđa prosječnu inflaciju od 2,1 posto.
Više stope inflacije smanjuju kupovnu moć potrošača, a inflacija poništava i rast dohotka.
Poskupljenja u prosincu znatno ubrzana
U prosincu su usluge poput posjeta restoranima, avionskih karata ili osiguranja ponovno bile glavni pokretači inflacije, s poskupljenjem od 4,1 posto. Poduzeća često prenose povišice plaće zaposlenima na svoje krajnje kupce.
Ljudi su za hranu morali platiti 2 posto više nego prije godinu dana, što ukazuje na blago ubrzanje rasta cijena u ovom segmentu. „Posebno su više cijene hrane mnogi direktno osjetili tijekom božićnih blagdana“, upozorila je Stephanie Schoenwald, stručnjakinja za gospodarstvo iz KfW Research.
S druge strane, gorivo i grijanje bili su jeftiniji nego godinu dana ranije: ukupno su se energetski troškovi smanjili za 1,7 posto. Međutim, pad nije bio toliko izražen kao u studenome (minus 3,7 posto).
Temeljna inflacija, koja isključuje nestabilne cijene energije i hrane, porasla je na 3,1 posto.
Ekonomisti očekuju normalizaciju u 2025.
Unatoč svemu, mnogi ekonomisti su umjereno optimistični što se tiče ove godine. „U tekućoj godini inflacijska dinamika bi se trebala normalizirati“, kaže Silke Tober, stručnjakinja za monetarnu politiku pri Institutu za makroekonomiju i istraživanje konjunkture (IMK). „Cijene usluga rast će sporije, posebno jer se usporava nadoknada zaostatka u povećanju plaća, a povećanje PDV-a na hranu u restoranima više neće igrati ulogu.“
„Kratkoročni skok inflacije ne bi trebao zavarati“, kaže Michael Herzum, voditelj odjela za gospodarstvo u Union Investmentu. On smatra da je Europska središnja banka (ESB) blizu održivog postizanja svog inflacijskog cilja. Iako su cijene usluga i dalje previsoke, „najveći porasti plaća su iza nas, jer se stanje na tržištu rada pogoršava", ocijenio je Herzum.
Kako će reagirati ESB?
ESB je 2024. godine zbog smanjenog inflacijskog pritiska u eurozoni četiri puta smanjio kamatne stope – trenutno iznose 3,0 posto za ključnu depozitnu stopu. Ekonomisti očekuju daljnje smanjenje stopa u 2025., sa srednjoročnim ciljem održavanja stope inflacije na 2 posto.
„Novi podaci nikako nisu poziv na brzo smanjenje kamata", smatra ekonomist Heise iz HQ Trusta. A Ulrike Kastens, ekonomistica za Europu u Deutsche-Bank DWS fondu, kaže: „Najnoviji podaci iz Njemačke jasna su opomena da se postojeće inflacijske opasnosti ne smije prerano podcijeniti."
