Zbog nedostatka radne snage Njemačka se sve više oslanja na strane radnike u sektoru skrbi. Nova nacionalna obuka za pomoćnike trebala bi olakšati zapošljavanje i privući radnike iz inozemstva.
Gotovo 1,7 milijuna radnika sa socijalnim osiguranjem bilo je zaposleno u sektoru skrbi u ljeto 2023. Svaka šesta osoba u ovom sektoru dolazi iz inozemstva. Strani radnici značajno ublažavaju demografski uvjetovano smanjenje broja njemačkih radnika, ističe se u novoj studiji Instituta za istraživanje tržišta rada i zanimanja (IAB). Oni također pomažu da se osigura da nedostatak radnika za njegu ne postane još veći, piše Deutsche Welle.
Rast broj stranih radnika
Ukupan broj zaposlenih u ovom sektoru porastao je za 26 posto između 2013. i 2023. "Od 2022. rast broja zaposlenih u skrbi dolazi isključivo od stranih radnika, dok je broj njemačkih radnika u padu", navodi se u studiji.
"Među njemačkim radnicima u sektoru skrbi sada ima značajno više starijih nego mlađih radnika. Mnogi od njih će u nadolazećim godinama doći do dobi za mirovinu", objašnjava istraživač IAB-a Holger Seibert.
Na slici je bijela ploča s natpisom "Pflege in der Praxis" (Njega u praksi). U pozadini se nalaze tri osobe u radnim uniformama koje na medicinskoj lutki u bolničkom krevetu prikazuju bijelu ploču s natpisom "Pflege in der Praxis" (Njega u praksi). U pozadini su tri osobe u radnim uniformama koje izvode vježbe njegovatelja na medicinskoj lutki u bolničkom krevetu.
U sektoru skrbi za starije osobe broj stranih radnika porastao je za 273 posto između 2013. i 2023., što odgovara povećanju od gotovo 87.000 ljudi iz inozemstva. U bolničkoj skrbi zabilježen je porast stranih radnika od 109.000, što je povećanje od 256 posto. U bolničkoj skrbi udio stranih radnika među svim zaposlenima u sektoru skrbi porastao je u deset godina s 4,9 na 14,5 posto. U sektoru skrbi za starije osobe taj je udio u 2023. iznosio 18,9 posto, što je 12 posto više nego u 2013. godini.
Godine 2023. u Njemačkoj je radilo više stranih radnika iz zemalja koje nisu članice EU nego iz EU. Unutar EU-a skrbnici najčešće dolaze iz Poljske, Hrvatske i Rumunjske. Među radnicima iz trećih zemalja veliku skupinu čine građani Turske i Srbije. Među zemljama koje imaju ugovore o zapošljavanju s Njemačkom, dosta radnika dolazi iz Bosne i Hercegovine, Filipina, Indije, Tunisa i Vijetnama.
Dugoročno neodrživo
Studija pokazuje da se Njemačka dugoročno ne može osloniti na strane radnike u sektoru skrbi. Mnoge europske zemlje, zbog demografskih promjena, imaju sličnu potrebu za njegovateljima kao Njemačka. Stoga će se njemačke ustanove za njegu suočiti s povećanom međunarodnom konkurencijom u privlačenju stranih radnika.
"Osim pojednostavljenih pravila za radnu imigraciju, bit će potrebno ubrzati profesionalno prepoznavanje i povećati poštivanje kvalifikacija i kompetencija koje donose radnici iz inozemstva", ističu istraživači tržišta rada. "Općenito, potrebna nam je poboljšana kultura dobrodošlice kako bismo dugoročno zadržali nove radnike u Njemačkoj", kaže istraživačica IAB-a Doris Vietholter.
Da Njemačka na tom polju ima problema pokazuje i novo priopćenje Komore medicinskih sestara njemačke savezne pokrajine Sjeverne Rajne-Vestfalije. Prema njezinim riječima, tri četvrtine stručnjaka za skrb koji dolaze iz inozemstva u Sjevernu Rajnu-Vestfaliju više nisu u sektoru skrbi nakon godinu dana rada ili su se preselili. Ova brojka dolazi iz izvješća Ministarstva zdravstva u Düsseldorfu.
Prema Sandri Postel, predsjednici Komore medicinskih sestara Sjeverne Rajne-Vestfalije, nedostaju mjere sustavne integracije. "U drugim zemljama, kao što je Irska, strani skrbnici ciljani su i kvalificirani da ostanu dugoročno. U Njemačkoj je ta odgovornost prepuštena ustanovama za skrb, s teškim posljedicama."
Razlozi zbog kojih skrbnici napuštaju Sjevernu Rajnu-Vestfaliju nisu jasni. "Njemački podatkovni sustav jednostavno nije dovoljno razvijen da bi točno znao kamo ti radnici idu", kritizira Postel. Taj nedostatak otežava razvoj ciljanih mjera za poboljšanje situacije.
Postel također ističe da politička rasprava o migracijama u Njemačkoj odbija mnoge stručnjake. Ekstremna desnica i negativna atmosfera pridonose tome da Njemačka postane manje atraktivna za mnoge strane stručnjake. Bez promjene u političkoj komunikaciji i sveobuhvatnog plana za zadržavanje skrbi, problem će se samo pogoršati.
Nova regulativa
Važan element za privlačenje većeg broja domaćih i stranih radnika je nova nacionalna izobrazba za pomoćne medicinske sestre. Odgovarajući zakon usvojila je savezna vlada u rujnu; zakon bi trebao biti usvojen u Bundestagu ove godine. Time bi se zamijenilo 27 različitih programa izobrazbe reguliranih na razini saveznih pokrajina. Jedinstveni opis posla, koji je međunarodno priznat, i ovogodišnje ublažavanje Zakona o imigraciji kvalificirane radne snage trebali bi privući više stranih radnika u sektor skrbi.
Prema nacrtu zakona, pomoćnici će ubuduće biti bolje plaćeni i kvalificirani te će moći preuzeti više odgovornosti. Moći će obavljati više poslova koje trenutno obavljaju stručnjaci za medicinsku sestru, što će im olakšati posao.
Prema zamisli federalne vlade, obuka za asistente trebala bi trajati 18 mjeseci. Postoji mogućnost skraćivanja na 12 mjeseci, posebno za osobe s radnim iskustvom. Uvjet za osposobljavanje je završena osnovna škola. U određenim slučajevima moguće je upisati osposobljavanje bez osnovne škole ako škola za medicinske sestre ocijeni pozitivan ishod.
Stručnu njegu u Njemačkoj pružaju kvalificirani stručnjaci i asistenti, kao i obučeni asistenti. Od 1,7 milijuna njegovatelja, njih 62 posto, odnosno 1,1 milijun, ima stručnu spremu. 30 posto, odnosno 515.000 zaposlenika su pomoćnici, od kojih je trenutno oko 343.000 prošlo osposobljavanje za pomoćne radnike u njegovateljima ili drugim zanimanjima.
