Umjetna inteligencija (AI) može pomoći čovječanstvu da se razvije do nezamislivih visina, a ako što pođe po krivu uzrok bi bili ljudi, a ne tehnologija, rečeno je u ponedjeljak na EUonAIR AI Summitu, međunarodnoj konferenciji o umjetnoj inteligenciji održanoj u Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa.
Summit je ugostio dvojicu aktualnih Nobelovih laureata te vodeće svjetske stručnjake iz područja umjetne inteligencije, kvantnog računarstva, ekonomije, poslovanja i inovacija.
Nobelovac Joel Mokyr, jedan od uglednijih svjetskih ekonomista i autoritet za gospodarsku povijest i tehnološke promjene koji je radni vijek posvetio izučavanju kako inovacije preliti u ekonomski rast, tvrdi da trenutačno nitko ne zna što umjetna inteligencija može značiti za budućnost društva. Siguran je da će ubrzati znanstvena istraživanja, čineći ih mnogo efikasnijim i bržima.
“Vrlo sam optimističan u pogledu umjetne inteligencije”, rekao je Mokyr.
Upitan hoće li nas umjetna inteligencija uništiti ili spasiti, naglasio je kako vjeruje da će nas spasiti, osim ako čovječanstvo s njom ne napravi nešto glupo. Ljudima koji se brinu da će nas umjetna inteligencija uništiti poručio je da se sjete kako je od kolovoza 1945. tehnologija sposobna uništiti čovječanstvo.
“Bude li svijet uništen, to neće biti zbog umjetne inteligencije nego zbog nuklearne opasnosti”, smatra nobelovac. Dodaje da je AI alat koji pokazuje kako postoje stvari koje tehnologija može napraviti bolje od čovjeka. Ističe primjer mikroskopa koji može prikazati stvari koje ne vidimo te računala, koja računaju brže od nas.
AI je alat koji može pomoći ljudima u donošenju odluka, kaže Mokyr. Smatra da će najveći problem, s kojim će se suočiti čovječanstvo u sljedećih 20 godina, biti nedostatak radne snage, te da bi umjetna inteligencija mogla pomoći da se to kompenzira. Istaknuo je i da bi bez umjetne inteligencije u bliskoj budućnosti bilo dosta poslova koje više nitko ne bi mogao ili želio obavljati. Te će poslove obavljati strojevi vođeni umjetnom inteligencijom, rekao je.
Naveo je i da danas živimo bolje nego ikad u povijesti, prvenstveno zahvaljujući razvoju tehnologije. Misli da će ljudi u budućnosti živjeti duže i zdravije, a da će AI, uz ostalo, izumiti lijekove za koje sada ne možemo vjerovati da postoje, nove vidove energije i nove materijale.
S druge strane, naglasio je, ako nam umjetna inteligencija našteti, to neće biti greška tehnologije već ljudske gluposti.
Istaknuvši da se u Hrvatskoj osjeća kao kod kuće budući da su mu preci s Visa, još jedan dobitnik Nobelove nagrade, pionir kvantnog računarstva i jedan od znanstvenika koji su postavili temelje razvoja kvantnih tehnologija John Martinis, također smatra da će umjetna inteligencija donijeti više koristi nego štete. Ističe, međutim, da treba biti temeljit i oprezan u donošenju odluka vezanih uz umjetnu inteligenciju.
Generalno je optimističan u pogledu primjene novih alata u budućnosti, ponovivši kako treba biti oprezan oko donošenja odluka kako i za što koristiti AI.
U svakom slučaju, ističe, umjetna inteligencija bit će sve više prisutna u školstvu i znanosti, a čovječanstvo će postupno uz pomoć novih alata razvijati i svoju kreativnost. Vjeruje da će ljudi dobro regulirati svoja nastojanja kako AI ne bi otišao u krivom smjeru.
