Benedikt, konzervativni njemački teolog koji je bio papa osam godina prije nego što se povukao iz službe 2013., umro je 31. prosinca u dobi od 95 godina. Nekoliko dana nakon njegove smrti, njegov najbliži suradnik Georg Gaenswein otkrio je Benediktovu zabrinutost zbog nekih promjena koje je uveo njegov nasljednik papa Franjo, posebice njegove odluke da ograniči korištenje latinske mise. Kritika nije bila nova. Mnogi u konzervativnom krilu Rimske kurije, koja upravlja Crkvom, dugo su se žalili da je argentinski papa autoritaran i previše usredotočen na pastoralna pitanja na račun teološke strogosti.
Nakon smrti australskog kardinala Georgea Pella u siječnju ove godine otkrilo se da je on autor anonimne bilješke objavljene prošle godine kojom je izravno napadnut papa Franjo.
Bilješka je opisala papinstvo kao "katastrofu", a među ostalim kritizirala je "teške neuspjehe" vatikanske diplomacije pod njegovim nadzorom. Pell, bivši Franjin bliski savjetnik, bio je u zatvoru zbog seksualnog zlostavljanja djece prije nego što je oslobođen 2020. godine.
Zatim je krajem mjeseca njemački kardinal Gerhard Mueller objavio knjigu kojom je dolio ulje na vatru. Bivši poglavar moćne vatikanske Kongregacije za nauk vjere osudio je Franjinu "doktrinarnu zbrku" i kritizirao utjecaj "čarobnog kruga" oko njega.
Građanski rat
Muellerova knjiga izazvala je zaprepaštenje među nekima unutar Vatikana.
"Kada prihvatite kardinalsku kapu, pristajete podržati i pomoći papi. Kritike se iznose privatno, a ne javno", rekao je visoki dužnosnik u Državnom tajništvu Vatikana. Sam papa Franjo rekao je novinarima prošle nedjelje u svom zrakoplovu na povratku iz Južnog Sudana da su njegovi kritičari "iskoristili" Benediktovu smrt za promicanje svojih ciljeva.
"Oni koji iskorištavaju tako dobrog čovjeka, takvog Božjeg čovjeka... pa rekao bih da su neetični ljudi, to su stranački, a ne crkveni ljudi", rekao je.
Talijanski stručnjak za Vatikan Marco Politi rekao je da je Muellerova knjiga "nova faza u nezaustavljivoj eskalaciji papinih protivnika".
"U srcu crkve postoji građanski rat koji će se nastaviti do posljednjeg dana papinstva", rekao je za AFP.
Globalna rasprava
Napetosti jačaju u vrijeme kad Katolička Crkva vodi opsežna globalna savjetovanja o svojoj budućnosti, "Sinodu o sinodalnosti" koju je pokrenuo papa Franjo 2021. godine. Osmišljena kako bi se decentraliziralo upravljanje crkvom, otkrila je, na primjer, ključne razlike s njemačkom Katoličkom Crkvom koja pokazuje mnogo više sklonosti reformama nego Rim. Rasprave uključuju sve, od mjesta žena u Crkvi do toga kako se nositi sa skandalom seksualnog zlostavljanja djece. Od toga trebaju li se svećenici ženiti do toga kako Crkva tretira LGBTQ vjernike.
Sa sinodom, koja bi trebala završiti 2024., "vidjet ćemo težinu različitih struja unutar Crkve", rekao je Politi.
Rekao je da se kritičari pape Franje već okupljaju u "struju mišljenja sposobnu utjecati na sljedeću konklavu", a time i na sljedeće papinstvo.
Konklava, globalno okupljanje kardinala, bila bi sazvana ako Franjo umre ili podnese ostavku.
Papa je rekao da bi bio spreman slijediti Benediktov primjer i podnijeti ostavku ako ga zdravlje spriječi u obavljanju papinske službe. No unatoč problemima s koljenima zbog kojih je posljednjih mjeseci koristio invalidska kolica, on je i dalje aktivan i upravlja Crkvom te je iznimno popularan u cijelom svijetu, kao što su pokazale gužve tijekom njegova nedavnog putovanja u Afriku.
"Ovo koljeno je zamorno, ali idem dalje, polako, pa ćemo vidjeti", rekao je 86-godišnjak u nedjelju, šaleći se: "Znate da loš korov nikad ne umire!"
