Ova suvremena post-dramska interpretacija romana Ödöna von Horvátha, koja je također inspirirana djelima Franca Bifa Berardija, odražava današnju Europu suočenu s nihilizmom, socijalnim darvinizmom, bijelim kršćanskim identitetom i ekstremnom digitalnom generacijom.
Riječ je o autorskom projektu osnivača Montažstroja, Boruta Šeparovića, koji je u Mladeži bez Boga stvorio potresnu sliku mladosti izgubljene u tehnologiji i društvenom sistemu koji ne nudi nikakve odgovore, već svojom usredotočenošću na potpuno lažne vrijednosti u mladima budi otpor koji vodi u pokolj. Predstava nastala u koprodukciji ZKM-a i Montažstroja vraća se na repertoar kao i dalje nevjerojatno aktualna, društveno angažirana, provokativna pa i brutalna.
Mladež bez Boga na sceni je ZKM-a ponovo od 26. do 28.siječnja te tijekom veljače i ožujka.
Predstava je od premijere naišla na odličan prijem publike i kritike. Izrazito izvedbeno zahtjevan komad, u promatraču nužno budi istinsku jezu nad mišlju da negdje u nekoj školi neki mladi čovjek pomišlja na masovni pokolj. U Šeparovićevoj režiji predstava preispituje raspad humanističke ideje zajednice, opsesiju samopromocijom i novom radikalizacijom, tematizira pitanja odgoja, obrazovanja i društvenog utjecaja fašizma na mlade, pružajući snažnu kontekstualnu važnost u trenutnom društvenom i političkom kontekstu.
Uoči ponovnog postavljanja na scenu redatelj Boris Šeparović smatra da Mladež bez Boga više nego ikad odražava stvarnost u kojoj živimo, služeći kao snažna kritika društvenih trendova i izazova s kojima se suočava suvremena mladež.
„Omogućuje publici da preispita svoje stavove i razumije dublje uzroke radikalizacije i nasilja u društvu. Digitalizacija i društvene mreže doprinijele su povećanju osjećaja otuđenosti i izolacije među mladima, često rezultirajući mentalnim oboljenjima kao što su depresija i anksioznost. Ovo odražava ključne teme predstave Mladež bez Boga, one o usamljenosti i otuđenju mladeži u modernom društvu, što reflektira pesimističnu stvarnost, potaknutu globalnim događajima i osobnim tragedijama“, tumači redatelj.
Boruta Šeparovića zamolili smo i za analizu događanja u ovih pet godina od kada predstava nije igrala. Je li predstava i dalje sredstvo za promišljanje o problemima našeg vremena?
„Nažalost, možemo naglasiti njenu kontinuiranu relevantnost. Kao da je danas rađena. Pandemija COVID-19 dodatno je pogoršala mentalno zdravlje mladih. Izolacija i ograničene socijalne interakcije tijekom pandemije pojačale su unutarnje borbe i društvene pritiske s kojima se suočavaju mladi likovi u predstavi. Porast vršnjačkog nasilja, depresije, uzrokovano promjenama u društvenim normama i utjecajem interneta, odražava surovost i agresiju koja se istražuje u predstavi. Ovo ukazuje na složene društvene dinamike i promjene u ponašanju mladih. Rast desnog populizma i politička polarizacija nalaze i dalje odjek u temama predstave koje se tiču fašizma i njegovog utjecaja na mlade“, kaže Šeparović.
Mladež bez Boga nastavlja biti relevantna u svjetlu političkih i društvenih promjena u Europi, koje potiču radikalizaciju i manipulaciju u društvu. Obnova predstave dolazi u trenutku kada su se u svijetu dogodili mnogi slični incidenti. Uočljiv je obrazac gdje su mladi počinitelji izvodili teške napade, često u obrazovnim ustanovama, a neki su bili inspirirani ranijim tragičnim događajima ili pokretima na internetu.
Glume: Rakan Rushaidat, Lucija Dujmović, Nikolina Prkačin, Ugo Korani, Ivan Pašalić, Bernard Tomić, Toma Medvešek / Boris Barukčić
