Vladino porezno rasterećenje bit će predstavljeno javnosti idući tjedan, a iz onoga što je premijer Andrej Plenković govorio u ponedjeljak nakon sjednice Predsjedništva HDZ-a, sada je malo jasnije u kojem smjeru ide reforma, ali nisu poznati detalji na temelju kojih bi se mogli raditi izračuni.
Iz Vlade je tako komunicirano da će plaće rasti na temelju triju izmjena u poreznom sustavu, što smo najavili u Jutarnjem listu još prije dva tjedna. Tako se definitivno ukida prirez, ali se istodobno ostavlja mogućnost gradovima i općinama da povećaju stopu poreza na dohodak za onoliko koliko će izgubiti na prirezu.
Tako ako je neka lokalna jedinica imala prirez 10 posto, a porez na dohodak na plaće do 3981,69 eura mjesečno trenutačno iznosi 20 posto, onda će ta jedinica moći povećati porez na dohodak do 22 posto.
Tim potezom premijer prebacuje lopticu u ruke gradonačelnika i načelnika jer će moći reći da je država ukidanjem prireza omogućila prostor za veće plaće, a na lokalnim je čelnicima hoće li to doista biti tako ili do povećanja ukidanjem prireza neće niti doći ako će dizati porez na dohodak.
Druga izmjena odnosi se na doprinose za I. mirovinski stup. Plenković je rekao da će država na sebe preuzeti dio doprinosa do 1500 eura, a ono što smo doznali od ministra fi nancija Marka Primorca jest da bi se subvencionirao dio doprinosa za plaće do 1300 eura bruto, no nije jasno kako će ti porezni razredi izgledati.
Prema dodatnim informacijama ministra financija, država će najvjerojatnije preuzeti dio plaćanja mirovinskog doprinosa za građane čiji prihodi ne premašuju 1300 eura, a ne 1500 eura kao što je ranije najavljeno.
Do iznosa od 1300 eura došlo se kroz procjenu eksperata Ministarstva financija o tome koliki pritisak novih obveza može izdržati državni proračun. Ministar još uvijek nije otkrio precizni iznos troška države, ali doznajemo da se radi o više stotina milijuna eura.
