“Mi smo danas dogovorili i to je naša zajednička inicijativa, da se u lipnju u Zagrebu održi i zajednička sjednica Vijeća ministara BiH i vlade RH kako bismo na dnevni red stavili sve teme u našim odnosima, kako bismo dali impuls jačanju suradnje”, kazao je Plenković nakon sastanka s Krišto u Banskim dvorima kojem je prisustvovao i hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman.
“Želim prije svega izraziti snažnu političku volju vlade Republike Hrvatske da nastavimo unaprjeđivati prijateljske dobrosusjedske odnose”, dodao je. Zastupnički dom parlamenta BiH potvrdio je krajem siječnja novi saziv Vijeća ministara BiH koje je formirano u rekordnom roku nakon izbora u listopadu prošle godine. Plenković je naglasio i da će Hrvatska nastaviti pomagati BiH na europskom putu, a Krišto se na toj podršci zahvalila hrvatskoj vladi, posebno oko davanja kandidatskog statusa BiH. Hrvatski je premijer ponovio stav Zagreba o potrebi izmjene izbornog zakona kako bi se onemogućilo preglasavanje Hrvata na izborima za hrvatskog člana predsjedništva.
“Želimo da se nastavi proces izborne reforme kako bi u BiH svi konstitutivni narodi, a tu prije svega mislim na Hrvate, imali i pravni okvir poštenih izbora za svoje predstavnike za najviša tijela”, kazao je Plenković, dodavši kako trenutna praksa “sigurno ne doprinosi ni povjerenju ni kvalitetnom funkcioniranju zemlje”.
Podsjetio je kako je Željko Komšić već četiri puta izabran za hrvatskog člana predsjedništva glasovima brojnijih Bošnjaka, a na posljednjim mu je izborima protukandidat bila Borjana Krišto
Krišto, članica HDZ-a BiH, kazala je kako su ograničene izmjene ustava BiH i izmjena izbornog zakona sukladno presudama ustavnog suda BiH i Europskog suda za ljudska prava “jedno od ključnih pa i prioritetnih pitanja, ne samo za poziciju hrvatskog naroda, nego za cijeli proces i za cijelu BiH”. “Samo rješenje na principu ustavne jednakopravnosti svakog konstitutivnog naroda, kao i izbor legitimnih političkih predstavnika u institucijama gdje se štite kolektivna prava (predsjedništvo i domovi naroda) jamče zapravo opstojnost i sigurnost pa i europsku budućnost BiH”, poručila je Krišto.
Plenković i Krišto osvrnuli su se i na gospodarsku razmjenu koja je iznosila više od 4 milijarde eura u 2022., dok je Hrvatska najveći ulagač u BiH. U tom su kontekstu slažu kako je važan priključak Bosne i Hercegovine na koridor 5C čime će se, kako je kazao Plenković, “još tješnje povezati naše dvije zemlje”. Dodao je kako je važan i projekt južne interkonekcije kako bi BiH dobila pristup prirodnom plinu s LNG terminala na Krku.
“Nama je posebno stalo da jedna od tih susjednih zemalja koje će imati koristi bude i BiH”, kazao je Plenković.
Iako je odlukama na razini EU-a otvorena mogućnost financiranja fizičkih barijera na granicama šengenskog prostora, Plenković je ponovio kako je Hrvatska protiv takvih barijera na granici s BiH te da je to „čvrsto opredjeljenje“ hrvatske vlade.
