Premijer Andrej Plenković potvrdio je u Sarajevu kako će se snažno zalagati da Bosna i Hercegovina što prije otvori pregovore o članstvu u Europskoj uniji ističući kako je to strateški interes Hrvatske i ujedno doprinos stabilnosti zemlje, ali i cijele regije.
Premijer Plenković ovo je kazao tijekom radnog posjeta BiH nakon što se sastao s predsjedateljicom Vijeća ministara Borjanom Krišto.
Hrvatski premijer je nakon susreta ocijenio kako je sadašnja vlast u BiH napravila izraziti iskorak ka boljem funkcioniranju države, a to je sada najvažnije iskoristiti kako bi se ojačala europska perspektiva zemlje.
"BiH na taj način pokazuje svoju institucionalnu stabilnost i jača kredibilitet na europskom putu", kazao je Plenković, koji očekuje kako će popis reformi koje je definirala Europska unija biti ozbiljno shvaćen i da će biti ostvareni davno zacrtani ciljevi.
"Dogodi li se to, svima nama koji smo zagovornici BiH bit će puno lakše zagovarati pozitivne odluke u tijelima EU", kazao je Plenković podsjećajući kako je sada pravo vrijeme za napredak, jer je 2024. izborna u EU pa će proširenje biti manje u fokusu.
Istaknuo je i kako je nužno da Hrvatska i BiH bliže surađuju na rješavanju problema ilegalnih migracija jer su obje izložene tom izazovu iza kojega, kako je kazao, sada stoje "Izrazito dobro organizirane skupine krijumčara".
Pozvao je na jače angažiranje policijskih agencija u BiH, ali i na što brže sklapanje sporazuma s Frontexom te na usklađivanje vizne politike s onom EU, jer je to najbolji način da se kontroliraju ilegalne migracije. Kazao je kako Hrvatska sa svojih 6700 graničnih policajaca ima snagu sama kontrolirati svoju granicu, no Frontex može pomoći BiH.
Plenković je sam spomenuo i pitanje odlaganja nuklearnog otpada na Trgovskoj gori u Hrvatskoj, najavivši kako je hrvatska vlada sa Slovenijom dogovorila da se taj otpad barem do 2028. odlaže u skladištima nuklearke Krško, čime se ostavlja dovoljno vremena za konačne odluke i o ovom pitanju.
Predsjedateljica Vijeća ministara BiH Krišto kazala je kako su odnosi dvije države dobri i prijateljski te izrazila zahvalnost Plenkoviću i hrvatskoj vladi na svemu što čine u znak potpore BiH na euroatlantskom putu.
"Njihova pomoć i potpora su nemjerljivi", kazala je Krišto dodajući kako je to značajno ne samo za Hrvate u BiH, nego i za sve njene građane. Dodala je da vjeruje u skoro otvaranje pregovora BiH i EU jer smatra da su sadašnje vlasti napravile veliki iskorak u provedbi reformi i gospodarskom jačanju zemlje.
Istaknula je kako važnom zadaćom i dalje vidi promjenu izbornog zakona BiH kako bi se trajno stabiliziralo stanje u zemlji.
Očekuje se pokretanje pregovora o članstvu
Vlasti u BiH očekuju izvještaj Europske komisije i napretku, koji bi trebao biti objavljen u studenome, i nadaju se da će on biti pozitivan te time otvoriti mogućnost da im Komisija do kraja godine odobri početak pristupnih pregovora.
Status kandidata za članstvo u EU BiH je dobila potkraj 2022., a vlast koja je nakon toga formirana obvezala se na provedbu reformi kroz 14 prioriteta što ih je Komisija definirala još 2019., no pune tri godine na tom planu ništa nije urađeno.
Nova vlast do sada je uspjela osigurati da se u parlamentu usvoji pet reformskih zakona, no nakon toga je nastupila blokada koju je izazvao ultimativni zahtjev lidera bosanskih Srba Milorada Dodika da se prije nastavka provedbe reformi usvoji novi zakon o Ustavnom sudu i iz njega izbace strani suci, što su bošnjačke i građanske stranke odlučno odbile.
Dodik je naknadno ipak popustio pa je na sastanku čelnika stranaka vladajuće koalicije, održanom u ponedjeljak, prihvatio da se do kraja mjeseca usvoje još dva do tri ranije usuglašena zakona što bi, kako se nadaju u BiH, moglo biti dovoljno za pozitivno mišljenje Europske komisije.
"Što više dokumenata treba usuglasiti do kraja mjeseca, a prije izvještaja o napretku BiH koji očekujemo početkom studenog, možda i prije dolaska predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen u BiH. To će biti prezentirano kao veliki iskorak, do sada neviđen u BiH", optimistično je izjavio ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković za "Dnevni avaz" od četvrtka.
Nakon susreta s Krišto hrvatski se premijer u Sarajevu sastao i s čelnicima dva doma parlamenta BiH, a potom odlazi u Fojnicu i Kiseljak, gdje je hrvatska financirala izgradnju osnovne škole odnosno pastoralno-socijalnog centra.