Država je svojim intervencionističkim mjerama "napravila ogromne iskorake i dala veliku potporu", a Plenković smatra kako bi ovakva vrsta poreza bio "svojevrsni solidarni doprinos radi pravednije podjele tereta krize koja pogađa sve u društvu".
Naglasio je da se "ne radi o kažnjavanju onih koji su uspješni nego obrnuto, o preusmjeravanju dobiti onih koji imaju puno prema onima koji imaju manje".
"Poanta je da sva sredstva koja će se prikupiti iskoristimo u idućoj godini i kanaliziramo ih kao izravnu potporu onima koji su najslabiji", rekao je Plenković "To je politička filozofija ovoga koraka", dodao je.
Kako je najavio, nakon sjednice vlade ministar financija Marko Primorac će opširnije predstaviti nacrt prijedloga zakona o dodatnom porezu na dobit koji se upućuje u javno savjetovanje.
Što se tiče najnovijih pokazatelja o inflaciji, Plenković je rekao da je međugodišnji rast cijena u listopadu od prosječnih 13,2 posto, najmanja stopa među članicama EU-a koje još nisu u europodručju, a da je Hrvatska u sredini među članicama unije kada se gleda kumulativna stopa inflacije u zadnjih 12 mjeseci od 9,4 posto.
Dodao je kako je bitno nastaviti s antiinflacijskim mjerama, kako bi se viša stopa inflacije koja je po njegovim riječima prije svega uzrokovana vanjskim elementima, spustila na 5,7 posto, što je vladina projekcija za 2023. godinu.
