Dok u nekim zemljama predstavljaju ključni izvor prihoda, u drugima se minimalno ubiru. Prema podacima Europske komisije za 2023., udio poreza na nekretnine u BDP-u varirao je od tek 0,3 posto u Češkoj i Estoniji do čak 3,7 posto u Francuskoj. Prosjek Europske unije iznosio je 1,9 posto, piše tportal.
Kad se promatra šira slika, koja uključuje i zemlje EFTA-e, Ujedinjeno Kraljevstvo i Tursku, Velika Britanija stoji rame uz rame s Francuskom na vrhu ljestvice, također s 3,7 posto udjela. Belgija je treća s 3,2 posto dok Španjolska s 2,5 posto zauzima peto mjesto.
Apsolutno gledano, najveći porezni prihodi dolaze iz Velike Britanije – čak 115 milijardi eura u 2023. godini. Francuska je vrlo blizu sa 104,5 milijardi eura, treća po snazi je Italija s 45,3 milijarde, a slijede Njemačka (41,4 milijarde) i Španjolska (36,8 milijardi). Na razini Unije porez na nekretnine u 2023. donio je ukupno 318,8 milijardi eura prihoda, navodi Euronews.
I dok se u spomenutim državama radi o iznosima koji znatno utječu na fiskalnu politiku, u deset članica EU-a prikupljeni iznos nije dosegao ni milijardu eura. Rekorder na dnu ljestvice je Estonija s tek 110 milijuna eura poreznih prihoda od nekretnina.
Hrvatska i regija
Hrvatska u toj europskoj slici zauzima sredinu. Prema podacima Europske komisije, udio poreza na nekretnine u BDP-u 2023. godini kod nas je iznosio svega oko jedan posto, što je usporedivo s Njemačkom, ali daleko od razina u Francuskoj ili Belgiji.
Podsjetimo, Hrvatska je zapravo ove godine uvela širi porez na nekretnine kao zamjenu za porez na kuće za odmor. Oporezuju se nekretnine u kojima se ne živi, već se kratkoročno iznajmljuju tijekom turističke sezone.
Koliki je udio u ukupnim porezima
Osim udjela u BDP-u, važan je udio poreza na nekretnine u ukupnim poreznim prihodima.
U Uniji se 2023. godine kretao od 0,8 posto u Češkoj i Estoniji do 8,4 posto u Francuskoj, a prosjek iznosi 4,7 posto. Uz Francusku, visoke udjele bilježe Belgija (7,4 posto), Grčka (7 posto), Španjolska (6,7 posto), Portugal (5,9 posto), Luksemburg (5,7 posto), Italija (5,1 posto) i Danska (5,1 posto). U Njemačkoj je on znatno niži s udjelom od 2,5 posto.
Porezi na prijenos vlasništva
Poseban segment čine porezi na prijenos nekretnina, odnosno porezi na financijske i kapitalne transakcije, uključujući kupoprodaju i biljege. U tome prednjači Italija, u kojoj ovi porezi čine jedan posto BDP-a. Belgija, Portugal i Španjolska slijede s 0,8 posto, a u Francuskoj je riječ o 0,7 posto. U Velikoj Britaniji udio iznosi 0,6 posto, a u Njemačkoj svega 0,3 posto.
U Hrvatskoj porez na promet nekretnina iznosi tri posto od vrijednosti kupljene nekretnine i važan je prihod lokalnih jedinica.
Španjolski prijedlog podigao prašinu
Posebno burne rasprave izazvao je prijedlog Španjolske da uvede 100-postotni porez na kupnju nekretnina za kupce izvan Europske unije. Cilj bi bio smanjiti pritisak stranih investitora na tržište stanova i olakšati kupnju domaćem stanovništvu. Međutim stručnjaci upozoravaju da porezne mjere same po sebi ne mogu riješiti stambenu krizu.
José García Montalvo, profesor ekonomije na Sveučilištu Pompeu Fabra u Barceloni, istaknuo je da 'stalne promjene politika i nedostatak koordinacije između porezne politike i mjera na strani ponude potkopavaju učinkovitost i vode do nepredvidivih tržišnih ishoda'.
Slično upozorava i Diana Hourani iz OECD-a, naglašavajući da 'postoji velik prostor za poboljšanje učinkovitosti, pravednosti i prihoda od poreza na stanovanje', a što bi u mnogim slučajevima moglo smanjiti i pritisak na rast cijena stanova.
