Želimo li napraviti prave iskorake, Hrvatska od 2023. do 2030. mora ući u potpuno novu fazu razvoja i ne ovisiti o tome hoće li nešto biti 24.000 ili 30.000 kuna, rekao je Lalovac u raspravi o Vladinu prijedlogu da se neoporezivi iznos primitaka uzdržavanih osoba sa 15.000 kuna poveća na 24.000 kuna, odnosno na 30.000 kuna kako su predlagali pojedini zastupnici.
To povećanje, uređeno kroz izmjene Zakona o porezu na dohodak, pozdravili su i vladajući i oporba iz koje poručuju da treba puno hrabrije krenuti u pravu i ozbiljnu reformu poreznog, ali i drugih sustava.
Treba pokrenuti reforme koje će smanjiti rashodovnu stranu proračuna, kaže Marijana Puljak (Centar).
Komentirajući navode da će predložene izmjene dovesti do smanjenja prihoda u proračunima gradova i općina od 253 milijuna kuna, poručila je da neutraliziranje tog učinka ne smije ići kompenzacijskim mjerama iz državnog proračuna, već isključivo racionalizacijom glomaznog sektora.
Imamo 3,8 milijuna stanovnika, ne možemo izdržati 556 općina i gradova i 20 županija, rekla je zastupnica.
Povećanjem neoporezivog iznosa primitaka uzdržavanih osoba zadovoljna je i Dragana Jeckov (SDSS) koja istodobno, iz perspektive gradova i općina, izražava bojazan zbog smanjenja prihoda u proračunima.
Time će se posredno utjecati i na same građane i na ono što im lokalne jedinice pružaju, kazala je te ocijenila kako bi povećanje cenzusa na 30. 000 kuna za jedinice godišnje značilo 453 milijuna kuna manje, što bi bilo pogubno.
Silvano Hrelja (HSU) napominje kako predložene zakonske izmjene znače dobrobit i za umirovljenike. Svi koji primaju ispod 2.000 kuna mjesečno mogu biti olakšica sinovima, kćerima koji su zaposleni i koji o njima brinu, objasnio je.
