svijet.hr
22. Rujan 2023.
  • Društvo
  • Geopolitika
  • Mojbiz
  • Kultura & Scena
  • Sport
  • Lifestyle
  • Tehno
  • Komentari
search
highlight_off
person
personPrijavi se u svoj SVIJEThr profil. disabled_by_default
*
*

Dokažite da niste robot! Upišite rezultat:

Zaboravljena lozinka?

Nemaš korisnički račun? Registriraj se!

passwordZaboravljena lozinka? disabled_by_default

Unesite e-mail s kojim ste se registrirali i poslat ćemo vam link za resetiranje lozinke.

*

Dokažite da niste robot! Upišite rezultat:

assignmentRegistracija disabled_by_default
*
*
*
*
*
*

Dokažite da niste robot! Upišite rezultat:

*
JANAF

Postaju li inflacija i skuplja hrana „novo normalno“ s kojim se suočava cijela Europa?

Postaju li inflacija i skuplja hrana „novo normalno“ s kojim se suočava cijela Europa?
KOLOVOZ
23
2022

Nije novost da povećanje cijena prehrambenih namirnica pogađa cijelu Europsku uniju, pa tako i Hrvatsku čiji građani sve češće iskazuju nezadovoljstvo, kako tvrde, preskupim, a nedovoljno kvalitetnim proizvodima. Činjenica je da se cjelokupna industrija hrane i pića suočava s posljedicama različitih kriza koje su u recentnom razdoblju znatno pogodile europsku zajednicu. Tako su socijalna, zdravstvena, ratna i humanitarna previranja ostavila svoj trag i na gospodarskoj sceni. Svaka država članica EU nastoji pronaći najbolje moguće rješenje za savladavanje tržišnih izazova i pobjedu u borbi protiv naizgled nadmoćne inflacije. U jeku globalne recesije, mnogi se, s razlogom, pitaju je li hrana postala suvremeni luksuz i ima li kraja općem povećanju cijena dobara.

Tržišni šokovi za FMCG kompanije, ali i za potrošače

Inflacija hrane u eurozoni dosegla je novu povijesnu razinu u svibnju ove godine jer su se već postojeći pritisci na cijene u prehrambenom sektoru pojačali nakon ruske invazije na Ukrajinu. Posljedice rata ometaju uvoz energenata i proizvoda u europsko područje te na taj način dolazi do novčane kulminacije. Industrija robe široke potrošnje, također poznata i kao Fast-moving consumer goods (FMCG) industrija, svjesna je da ne može izbjeći dinamičan rast cijena, pa je upravo zbog toga primorana modificirati vrijednost svojih proizvoda, istovremeno uzimajući u obzir potrebe, zahtjeve i želje svojih kupaca. Val poskupljenja i tržišni šokovi, među ostalim, pogodili su i mljekarsku industriju koja u većini država članica EU čini važan segment cjelokupne prehrambene branše.

Spoj nestabilnih klimatskih uvjeta, globalne pandemije i lockdown država u pandemiji, prekidi u lancima opskrbe te ratom uzdrmana svjetska ekonomija inicirali su brzorastuću inflaciju zbog koje pate mnogi potrošači, ali i proizvođači.

U kompleksnom formiranju cijena jednako važnu ulogu imaju distributeri, baš kao i trgovci koji u konačnici otkupljuju i prodaju finalne proizvode te određuju cijene sukladno ekonomskim kretanjima i gospodarskim zakonima ponude i potražnje. Iako takav stav mnogi građani percipiraju kao puki hir divova koji, iz perspektive konzumenata, koriste priliku za dodatnu zaradu, činjenica je da vodeće FMCG kompanije preuzimaju velik dio tereta poskupljenja sirovina kako se cijena konačnih produkata ne bi odrazila na kupovnu moć potrošača.

Udruženje europske prehrambene industrije FoodDrinkEurope naglašava da su zalihe pojedinih sirovina već pri kraju, dok cijene nastavljaju rasti. U baltičkim zemljama inflacija hrane je općenito viša i nestabilnija, nego što je to slučaj u drugim europskim državama; riječ je o malim otvorenim gospodarstvima koja su vrlo izložena promjenama na međunarodnom tržištima robe.

Europi gori pod nogama

Drastične posljedice aktualnih toplinskih udara koji su rezultat klimatskih promjena i nedovoljne brige o zaštiti ekoloških sustava, sve više se projiciraju na djelotvornost i poslovanje poljoprivrednika i njihovu proizvodnju. Kontinuirano izbijanje požara na području Mediterana te prateća nestašica vode u velikoj mjeri narušavaju plodnost tla i tijek uzgoja. Zbog visokih temperatura zraka plodovi prebrzo dozrijevaju i neujednačeni su, a sunce ih nerijetko sprži. Globalno zatopljenje negativno se reflektira i na ribarstvo i akvakulturu. Ranjivost sektora ribarstva najbolje se očituje u broju uginulih riba te smanjenoj količini morskih organizama. Niski vodostaji rijeka i nedostatak kisika, kao i iznadprosječna temperatura mora, uzrokuju gubitak staništa i izvora hrane za većinu riječnih i morskih vrsta. Tako će granica topline u okviru koje se bioraznolikost može razvijati i napredovati utjecati na vrijednost proizvoda i hrane koje potrošači žele konzumirati. Ne čudi, stoga, što većina građana pri kupnji ribe, voća i povrća, lijeka i jaja ima dojam kao da se radi o suhom zlatu – jer, dokle god nas prati klimatska kriza, pratit će nas i inflacija.

Wake up call – Zašto i dalje ovisimo o drugima?

Na povećanje cijena prehrambenih namirnica žestoko utječu i više cijene potrebnih materijala za poljoprivrednu proizvodnju, ali tu su i cijene energije koje nesumnjivo oblikuju dinamiku inflacije hrane. Prema navodima i studiji Europske središnje banke, poljoprivredna proizvodnja i prerada hrane energetski su intenzivne. Primjerice, proizvodnja usjeva uvelike se oslanja na gorivo za poljoprivredne strojeve, pa se više cijene energije brzo prenose na veće troškove proizvodnje. Nadalje, prirodni plin je nužan u proizvodnji gnojiva zbog čega cijene plina povećavaju vrijednost gnojiva, a time i prateće troškove proizvodnje. Osim toga, rastući troškovi prijevoza utječu na cijenu hrane, čineći i zamjenu dobara onima iz udaljenijih izvora itekako skupljom.

Sukladno hladnom gospodarskom tušu koji u ovom sušnom razdoblju zalijeva većinu svijeta, mnogi stručnjaci i dionici nadležnih europskih tijela naglašavaju koliko je važna domaća proizvodnja koja bi nas dovela do samo održivosti i neovisnosti o uvozu različite robe. Upravo takav potez i iskorak mogu poslužiti kao odgovor na urgentan wake up call. Jasno je da, mi kao država, ne iskorištavamo mogućnosti i prilike koje su nam date, dovoljno zelene površine, obnovljive izvore energije i zalihe pitke vode, no manje je jasnije zašto cijeli svijet prihvaća nestašicu hrane i klimatske turbulencije kao „novo normalno“.

PODIJELI
VIJEST

MOŽDA ĆE VAS INTERESIRATI
KOLOVOZ
23
2022
<
>
  • Kako spačke i crne rupe uz medijsku pompu zamagljuju istinu
    Kako spačke i crne rupe uz medijsku pompu zamagljuju istinu
    Ljude zanima crna kronika, što crnja to primamljivija, da u njoj utaže svoje pohlepe, strasti, nevolje, strahove. Takav mentalni sklop nacije hrani hrvatske političare na čelu s onim koji bi trebao biti primjer i nažalost u natapanju crnilom, doista jest.
    23.08.2022.
  • Procjenjujemo li realno političare
    Procjenjujemo li realno političare
    Čini se ponekad kao Sizifov posao pokušati dokučiti na koji način šira javnost ocjenjuje političare, kandidate za političke funkcije ili državne dužnosnike.
    23.08.2022.
  • Ukrajinske investicije u peradarsku industriju, poticaj konkurentnosti ili kamen spoticanja?
    Ukrajinske investicije u peradarsku industriju, poticaj konkurentnosti ili kamen spoticanja?
    Javna je tajna kako hrvatska prehrambena industrija godinama sanja dugoročnu strategiju i sanacijski proces, kojom bi dobila novi zamah za naredno desetogodišnje ili duže razdoblje.
    23.08.2022.
  • Ivan Brodić, nema plinske afere, samo izrežirane antiposlovne predstave?
    Ivan Brodić, nema plinske afere, samo izrežirane antiposlovne predstave?
    Ivan Brodić energetski stručnjak i glavni urednik portala EnergyPress na svojim je društvenim mrežama napisao zanimljivo stajalište i analizu aktualne plinske afere.
    23.08.2022.
  • Tako to ide kad se igra srcem, čestitam Hrvatska!
    Tako to ide kad se igra srcem, čestitam Hrvatska!
    Tjedan dana od crnogorskih izbora slažu se kombinacije za saziv vlade. Bez obzira kakve one bile, činjenica je da su pobjednici izbora manjine, a tamošnja stabilna hrvatska manjina nije samo glas, već ključna poluga bez koje se ne može ni kilometar dalje.
    23.08.2022.
  • Zašto zaostajemo za stranim investicijama
    Zašto zaostajemo za stranim investicijama
    U razdoblju između 2009 i 2022. godine Hrvatska ima 30 posto manje stranih investicija nego li Srbija, a u Srednjoj Europi jedino je Slovačka iza nas, dok druge zemlje imaju više stotina postotaka više takvih investicija.
    23.08.2022.
  • Zaštita autonomije Fakulteta hrvatskih studija
    Zaštita autonomije Fakulteta hrvatskih studija
    Zašto rektor Sveučilišta u Zagrebu Stjepan Lakušić ne potvrđuje akademika Stjepana Ćosića za v.d. dekana hrvatskih studija ako ga je vijeće izabralo?
    23.08.2022.
  • Paradoks Kristove smrti
    Paradoks Kristove smrti
    Kristova smrt na križu koje se spominjemo na Veliki petak za kršćane je smrt u drugom licu, smrt najbliže osobe, ali istovremeno i smrt koja daje život. Smrt za vjernike nije dokrajčenje, nego se život preobražava i postaje istinskim životom.
    23.08.2022.
  • Crna Gora, stvarni novi val ili povratak u prošlost?
    Crna Gora, stvarni novi val ili povratak u prošlost?
    Đukanović je propustio izgraditi strategiju i institucije koja bi ojačala nacionalni identitet, narod koji bi bio kralježnica obnovljene države i stoga ostaje opasnost daljnje asimilacije crnogorskog nacionalnog tkiva u jedan davni, ali vječni san.
    23.08.2022.
  • Posvojenja iz Konga nisu ideološko pitanje
    Posvojenja iz Konga nisu ideološko pitanje
    Domaća politička scena može učiti iz rasprave Europskog parlamenta o međudržavnim posvojenjima. Učiti o obrani civilizacijskih dostignuća i poštivanju prava i pravila djeteta, o razlikama politike i aktivizma, što dio političkog spektra još mora svladati.
    23.08.2022.

Najčitanije

Pomoć

SAD šalje Kijevu vojnu pomoć od 200 milljuna dolara, a Oslo sustave protiv dronova

Crno more

Navodna ruska mina eksplodirala kod rumunjskog turističkog odredišta

Od ponoći raste cijena goriva

Benzin poskupljuje za tri, a dizel deset centi po litri

HNL

Livaja s dva gola 'poništio' neiskorišteni jedanaesterac. Istra 1961 - Osijek 4-4

Mediji

Prvi ispitani uhićenici bit će raspoređeni u 14 zatvora po Grčkoj

Italija

Od subote na Lampedusu raznim plovilima stiglo gotovo 1000 migranata

Ancelotti

Modrić i Kroos su nam važni i neće biti pričuvni igrači

Revolt Grka

Građani traže slobodan pristup plažama

Banner sekcija Najčitanije - Detalji vijesti - test banner
  • Impressum
  • Marketing
  • Kontakt
  • Uvjeti korištenja
svijet.hr

Copyright (c) svijet.hr. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.  |  Postavke kolačića

Ova web stranica koristi kolačiće

Kolačiće koristimo za prilagođavanje sadržaja i oglasa, za pružanje značajki društvenih medija i za analizu prometa. Također dijelimo informacije o vašoj upotrebi naše web-lokacije s našim društvenim medijima, oglašivačkim i analitičkim partnerima koji ih mogu kombinirati s drugim informacijama koje ste im dali ili koje ste prikupili iz upotrebe svojih usluga.
Prihvaćam sve kolačiće Prihvaćam odabrane Postavke kolačića Ne prihvaćam