Karlo je bio jedan od najmoćnijih ljudi 16. stoljeća jer je više od 40 godina bio na čelu carstva koje je zauzimalo veći dio zapadne Europe i Amerike.
Stručnjacima iz francuskog Instituta Loria trebalo je šest mjeseci da odgonetnu pismo koje je 1547. poslao svome veleposlaniku u Francuskoj, što je bilo vrijeme ratova za nasljedstvo između Španjolske i Francuske.
Pismo je stoljećima ležalo zaboravljeno u arhivu knjižnice u Nancyju. Cécile Pierrot, kriptografkinja u Institutu Loria, prvi je put čula za njegovo postojanje 2019. i nakon dugog istraživanja uspjela ga pronaći 2021. godine. Na pismu je bio potpis Karla V., ali je ono bilo potpuno nerazumljivo.
U mukotrpnom poslu, u kojoj su joj pomagala i računala, Pierrot je prvo razabrala poveznice među nekima od 120 simbola koje je car koristio.
"Cijele riječi bile su šifrirane jednim jedinim simbolom", kazala je novinarima. Usto je car samoglasnike koji dolaze nakon suglasnika zamijenio oznakama, za što je nadahnuće vjerojatno našao u arapskom. U drugom je pismu koristio simbole koje nisu značili ništa kako bi zavarao suparnike koji pokušavaju dešifrirati njegove poruke.
Napredak je stigao u lipnju ove godine kad je Pierrot uspjela dešifrirati cijelu frazu u pismu.
Zavjera za ubojstvo
Stručnjaci instituta nakon toga su dešifirirali pismo uz pomoć još jedne povjesničarke, Camille Desenclos.
Ona je kazala da je "rijetkost pročitati pismo koje nitko nije uspio pročitati 500 godina". Premda je Karlo V. tri godine prije potpisao mirovni sporazum s francuskim kraljem Franjom I., odnosi među njima i dalje su bili napeti, objasnila je.
U pismu se tako govori o glasinama da se u Francuskoj kuje zavjera s ciljem Karlova ubojstva. Iako o tome u pismu nema previše pojedinosti, osjeća se da se Karlo toga bojao, rekla je Desenclos.
Povjesničari se sada nadaju da će pronaći i ostala pisma između cara i njegova veleposlanika "kako bi dobili uvid u strategije Karla V. u Europi".
"Vjerojatno ćemo u godinama koje dolaze otkriti puno sličnih stvari".
