"Prilikom našeg razgovora prošle godine, zračila je nevjerojatnom smirenošću, čak i dok je upozoravala na veliku krizu izumiranja s kojom se naš planet suočava. Iza nje, tijekom pomalo mutnog videopoziva, nazirao se njezin plišani majmun, gospodin H. Tu igračku, poklon od prijatelja prije gotovo 30 godina, nosila je sa sobom na putovanja diljem svijeta čak i u 90. godini.", piše BBC.
Revolucija u znanosti
Godinama promatrajući čimpanze, Jane Goodall je iz temelja promijenila razumijevanje tih čovjekovih najbližih srodnika. Ključ njezinih revolucionarnih otkrića ležao je u njezinoj neizmjernoj znatiželji i sposobnosti tihog promatranja.
Profesorica Cat Hobaiter sa Sveučilišta St Andrews, koja više od 15 godina proučava komunikaciju čimpanzi, istaknula je jedan od ključnih razloga njezina golemog utjecaja: "odustala je od onoga što je voljela - provođenja vremena sa svojim voljenim čimpanzama - kako bi neumorno putovala svijetom i dijelila svoju strast sa svima koje je srela."
Otkriće koje je promijenilo sve
Presudan trenutak dogodio se u prašumskom rezervatu Gombe u Tanzaniji. Promatrala je mužjaka čimpanze koji je uzeo grančicu, ogulio s nje lišće i gurnuo je u termitnjak kako bi se nahranio. To opažanje iz 1960. godine srušilo je dotadašnje uvjerenje da su samo ljudi sposobni izrađivati i koristiti alate.
Borba s predrasudama
Iako je njezin rad otkrio da čimpanze stvaraju čvrste obiteljske veze, pa čak i ratuju za teritorij, suočavala se s cinizmom i seksizmom. U znanstvenom svijetu 1960-ih, kojim su dominirali muškarci, njezino neformalno obrazovanje i emocionalni pristup - davanje imena životinjama i nazivanje ih "prijateljima" - bili su dočekani s neodobravanjem.
Ipak, njezin mentor, profesor Louis Leakey, prepoznao je vrijednost u njezinom pristupu. "Želio je nekoga čiji um nije bio zagađen redukcionističkim stavom znanosti prema životinjama", povjerila se.
Nasljeđe koje ostaje
Sada je znanstvena zajednica potresena njezinim odlaskom.
Adrian Smith, predsjednik Kraljevskog društva, opisao ju je kao "nevjerojatnu znanstvenicu koja je inspirirala ljude da vide prirodni svijet na novi način". Roger Highfield iz londonskog Muzeja znanosti nazvao ju je "inspiracijom", dodavši: "Bila je izuzetna i ovo je nevjerojatno šokantna vijest, jer je potpuno promijenila način na koji razmišljamo o drugim vrstama i o sebi samima - dovela je u pitanje ljudsku iznimnost".
S vremenom je Jane Goodall svoj fokus preusmjerila s proučavanja čimpanzi na globalno zagovaranje zaštite prirode. U razgovoru za BBC prošle godine, promovirajući misiju sadnje drveća svoje zaklade, upozorila je: "Još uvijek imamo vremenski prozor za usporavanje klimatskih promjena i gubitka bioraznolikosti. Ali to je prozor koji se zatvara".
Fotografija: dr. Jane Goodall / Facebook
