svijet.hr
26. Rujan 2023.
  • Društvo
  • Geopolitika
  • Mojbiz
  • Kultura & Scena
  • Sport
  • Lifestyle
  • Tehno
  • Komentari
search
highlight_off
person
personPrijavi se u svoj SVIJEThr profil. disabled_by_default
*
*

Dokažite da niste robot! Upišite rezultat:

Zaboravljena lozinka?

Nemaš korisnički račun? Registriraj se!

passwordZaboravljena lozinka? disabled_by_default

Unesite e-mail s kojim ste se registrirali i poslat ćemo vam link za resetiranje lozinke.

*

Dokažite da niste robot! Upišite rezultat:

assignmentRegistracija disabled_by_default
*
*
*
*
*
*

Dokažite da niste robot! Upišite rezultat:

*
JANAF
Bernays
Bernays

Neprocjenjivo: Priča o Djedu Božićnjaku ili kako je kršćanski svetac postao komercijalni brend?

Priča o Djedu Božićnjaku ili kako je kršćanski svetac postao komercijalni brend?
Izvor: PixabaySimbol Božića, najskuplji je brend na svijetu, a Forbes njegovu vrijednost ne može novčano izraziti, već stavlja oznaku ''neprocjenjivo/beskonačno''.
PROSINAC
21
2022

Piše:

Dejan Gluvačević

Dugo vremena sveti Nikola je bio glavni kršćanski svetac kojeg su djeca nestrpljivo iščekivala ne bi li dobila kakav poklon kao što su pločica čokolade, ušećereni bademi ili tada rijetke i egzotične voćke poput naranče ili ananasa. Ipak, s vremenom se počeo pojavljivati jedan drugi lik koji je vukao korijene od svetog Nikole, a koji je poznat pod imenima Djed Božićnjak, Djed Mraz, Santa Claus, Father Christmas, Joulupukki, Weihnachtsmann, Pèré Noël i sl.

Sveti Nikola, kojeg danas obilježavamo 6. prosinca, kao zaštitnika djece, pomoraca, siromaha, pekara, ribara, zatvorenika, trgovaca, putnika i brojnih europskih gradova, nekada su djeca dočekivala na Badnjak te pritom dobivale vrijedne poklone koji iz današnje perspektive izgledaju krajnje skromno. Kako se reformacija širila Europom, tako je i svetkovina svetog Nikole vremenom blijedila, osim u Nizozemskoj gdje je Sveti Nikola bio znan kao Sinter Klaas. Nizozemci su ovu tradiciju prenijeli u Sjevernu Ameriku, točnije u New York (prvotno zvan New Amsterdam op.a.) pa je Sinter Klaas postao Santa Claus.

Kada je točno ''izmišljen'' lik Djeda Božićnjaka i kako je on točno izgledao, teško je precizno odgovoriti, ali već od kraja 18. stoljeća te početkom 19. stoljeća ustalilo se da je Djed Božićnjak simpatični, veseli i debeljuškasti starac koji se vozi na saonicama kojeg vuku sobovi. Zanimljivo je primijetiti kako je lik svetog Nikole uglavnom bio opisivan kao visoki i mršavi muškarac koji je živio asketskim načinom života. Tijekom 19. stoljeća bilo je mnogo raznih crteža Djeda Božićnjaka koji su se međusobno razlikovali, a jedan od najpoznatijih jesu crteži Thomasa Nasta, oca američkih crtanih filmova, koji ga je prikazao kao debeljuškastog i veselog starca, duge bijele brade, prosječne visine, u crvenom odijelu s velikim crnim pojasom te kapom za spavanje. Upravo su njegovi crteži za časopis Harper's Illustrated Weekly, nastale između 1863. i 1886., ''udarile'' temelje kako izgleda poznati Djedica.

Gdje živi Djed Božićnjak, to je pitanje koje niti danas nije odgonetnuto. S jedne strane postoje oni koji vjeruju u Nastovu priču da dolazi sa Sjevernog pola. Tako američka djeca pisma Djedu Božićnjaku upućuju na točno definiranu adresu, a to je 123 Elf Road, North Pole, 88888. S druge strane, mnogi ipak vjeruju da je iz Laponije, arktičkog mjesta koje se proteže preko Finske, Švedske, Norveške i Rusije. Točnije, da dolazi iz malenog finskog sela Rovaniemi, u regiji Korvatunturi.

Bez obzira odakle dolazi Djed Božićnjak i kako je on točno izgledao, činjenica je kako je njegova popularnost sve više rasla tijekom 19. stoljeća, da bi u 20. stoljeću postao apsolutni brend. Zasluge tome najviše idu američkoj Coca-Cola Company koja je angažirala Haddona Sundbloma, umjetnika koji je 1931. nacrtao Djeda Božićnjaka kojeg je Coca-Cola koristila u svojim oglasima. Coca-Colin Djed Božićnjak vrlo je brzo postao slavan i postavio ''standarde pravog'' Djeda Božićnjaka. Ipak, treba naglasiti kako se nerijetko krivo vjeruje da je Coca-Cola ''izmislila'' crveno odijelo Djeda Božićnjaka. Naprotiv, oni su samo pojačali dotada najsnažniju impresiju Djeda Božićnjaka zasnovanu na crtežima Thomasa Nasta, ali su svakako zaslužni da je upravo s Coca-Colom prestalo definitivno korištenje zelenih, smeđih i bijelih odijela koje su se javljale kao alternativa.

Foto: Pixabay

Coca-Coline zasluge najviše idu u smjeru promocije lika i djela Djeda Božićnjaka, čija se osobnost temelji na sreći i veselju, a koje je ova američka kompanija uspješno prenijela i na svoje proizvode. Crvena boja Coca-Colina zaštitnog znaka i Djedičinog odijela pokazali su se kao pun pogodak. Coca-Cola je tako ''stvorila'' i do kraja definirala Djeda Božićnjaka koji ima sve ključne elemente na kojima se definira osobni brend, a to su svrha, vrijednosti, snaga, energija, autentičnost, jasnoća i nasljedstvo.

Današnja djeca zamišljaju upravo Coca-Colinog Djeda Božićnjaka kako će se uskoro spustiti kroz dimnjake njihovih kuća te im donijeti poklone koje toliko žarko žele. Koliko je snažan osobni brend Djeda Božićnjaka, govori i činjenica da zbog globalizacije i konzumerističkog društva Djeda Božićnjaka danas ''slave'' u svim dijelovima svijeta, a ne samo u kršćanskim zemljama. Tako nije uopće neobično vidjeti kostimirane Djedove Božićnjake po trgovačkim centrima i ostalim javnim mjestima u Istanbulu, Tokiju, Dubaiju itd. Štoviše, njegov lik i djelo ne koristi samo Coca-Cola, već i brojne druge kompanije koje u predbožićno razdoblje svoje marketinške aktivnosti vežu uz ovaj slavan lik ne bi li tako pojačali potrošnju.

Koliko je snažan brend Djeda Božićnjaka govori i činjenica da Forbes vrijednost Djeda Božićnjaka kao osobnog brenda ne može izraziti u mlrd. USD već stavlja oznaku ''neprocjenjivo/beskonačno'', unatoč tome što Djedica još uvijek nema svoje profile na društvenim mrežama kao što su Twitter, Facebook ili LinkedIn.

Iako početke možemo tražiti u asketu, svetom Nikoli i skromnoj tradiciji poklanjanja, zahvaljujući Nizozemcima, ali još više Amerikancima, lik ovog sveca se transformirao u vodećeg marketinškog lika, koji je prepoznatljiv diljem svijeta. Stoga, složili se ili ne, Djed Božićnjak je zasigurno najveći brend ikad stvoren te za takvo što nisu potrebni nikakvi indeksi vrijednosti osobnih brendova, već je samo dovoljno promotriti koliko trošimo u ime Djeda Božićnjaka.

PODIJELI
VIJEST

MOŽDA ĆE VAS INTERESIRATI
PROSINAC
21
2022
<
>
  • Zašto Vučićevo obraćanje o napadu na kosovsku policiju, ne daje odgovore?
    Zašto Vučićevo obraćanje o napadu na kosovsku policiju, ne daje odgovore?
    Obraćanje srbijanskog predsjednika pokazuje tri stvari, ili se radilo o napadu na koje Srbija nema utjecaja bilo da se radi o organiziranom kriminalu ili o nekim vanjskim snagama tipa Wagnerovaca, dok je on zatečen i nema sve informacije.
    21.12.2022.
  • Kako spačke i crne rupe uz medijsku pompu zamagljuju istinu
    Kako spačke i crne rupe uz medijsku pompu zamagljuju istinu
    Ljude zanima crna kronika, što crnja to primamljivija, da u njoj utaže svoje pohlepe, strasti, nevolje, strahove. Takav mentalni sklop nacije hrani hrvatske političare na čelu s onim koji bi trebao biti primjer i nažalost u natapanju crnilom, doista jest.
    21.12.2022.
  • Procjenjujemo li realno političare
    Procjenjujemo li realno političare
    Čini se ponekad kao Sizifov posao pokušati dokučiti na koji način šira javnost ocjenjuje političare, kandidate za političke funkcije ili državne dužnosnike.
    21.12.2022.
  • Ukrajinske investicije u peradarsku industriju, poticaj konkurentnosti ili kamen spoticanja?
    Ukrajinske investicije u peradarsku industriju, poticaj konkurentnosti ili kamen spoticanja?
    Javna je tajna kako hrvatska prehrambena industrija godinama sanja dugoročnu strategiju i sanacijski proces, kojom bi dobila novi zamah za naredno desetogodišnje ili duže razdoblje.
    21.12.2022.
  • Ivan Brodić, nema plinske afere, samo izrežirane antiposlovne predstave?
    Ivan Brodić, nema plinske afere, samo izrežirane antiposlovne predstave?
    Ivan Brodić energetski stručnjak i glavni urednik portala EnergyPress na svojim je društvenim mrežama napisao zanimljivo stajalište i analizu aktualne plinske afere.
    21.12.2022.
  • Tako to ide kad se igra srcem, čestitam Hrvatska!
    Tako to ide kad se igra srcem, čestitam Hrvatska!
    Tjedan dana od crnogorskih izbora slažu se kombinacije za saziv vlade. Bez obzira kakve one bile, činjenica je da su pobjednici izbora manjine, a tamošnja stabilna hrvatska manjina nije samo glas, već ključna poluga bez koje se ne može ni kilometar dalje.
    21.12.2022.
  • Zašto zaostajemo za stranim investicijama
    Zašto zaostajemo za stranim investicijama
    U razdoblju između 2009 i 2022. godine Hrvatska ima 30 posto manje stranih investicija nego li Srbija, a u Srednjoj Europi jedino je Slovačka iza nas, dok druge zemlje imaju više stotina postotaka više takvih investicija.
    21.12.2022.
  • Zaštita autonomije Fakulteta hrvatskih studija
    Zaštita autonomije Fakulteta hrvatskih studija
    Zašto rektor Sveučilišta u Zagrebu Stjepan Lakušić ne potvrđuje akademika Stjepana Ćosića za v.d. dekana hrvatskih studija ako ga je vijeće izabralo?
    21.12.2022.
  • Paradoks Kristove smrti
    Paradoks Kristove smrti
    Kristova smrt na križu koje se spominjemo na Veliki petak za kršćane je smrt u drugom licu, smrt najbliže osobe, ali istovremeno i smrt koja daje život. Smrt za vjernike nije dokrajčenje, nego se život preobražava i postaje istinskim životom.
    21.12.2022.
  • Crna Gora, stvarni novi val ili povratak u prošlost?
    Crna Gora, stvarni novi val ili povratak u prošlost?
    Đukanović je propustio izgraditi strategiju i institucije koja bi ojačala nacionalni identitet, narod koji bi bio kralježnica obnovljene države i stoga ostaje opasnost daljnje asimilacije crnogorskog nacionalnog tkiva u jedan davni, ali vječni san.
    21.12.2022.

Najčitanije

Pomoć

SAD šalje Kijevu vojnu pomoć od 200 milljuna dolara, a Oslo sustave protiv dronova

Crno more

Navodna ruska mina eksplodirala kod rumunjskog turističkog odredišta

Od ponoći raste cijena goriva

Benzin poskupljuje za tri, a dizel deset centi po litri

HNL

Livaja s dva gola 'poništio' neiskorišteni jedanaesterac. Istra 1961 - Osijek 4-4

Mediji

Prvi ispitani uhićenici bit će raspoređeni u 14 zatvora po Grčkoj

Italija

Od subote na Lampedusu raznim plovilima stiglo gotovo 1000 migranata

Ancelotti

Modrić i Kroos su nam važni i neće biti pričuvni igrači

Revolt Grka

Građani traže slobodan pristup plažama

Banner sekcija Najčitanije - Detalji vijesti - test banner
  • Impressum
  • Marketing
  • Kontakt
  • Uvjeti korištenja
svijet.hr

Copyright (c) svijet.hr. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.  |  Postavke kolačića

Ova web stranica koristi kolačiće

Kolačiće koristimo za prilagođavanje sadržaja i oglasa, za pružanje značajki društvenih medija i za analizu prometa. Također dijelimo informacije o vašoj upotrebi naše web-lokacije s našim društvenim medijima, oglašivačkim i analitičkim partnerima koji ih mogu kombinirati s drugim informacijama koje ste im dali ili koje ste prikupili iz upotrebe svojih usluga.
Prihvaćam sve kolačiće Prihvaćam odabrane Postavke kolačića Ne prihvaćam