Dana 3. srpnja 1991.
godine, preko mosta na Batini, u Baranju je prešlo 60 tenkova i 40 oklopnih
transportera s mnoštvom vojnika, rezervista JNA i četnika. Glavnina snaga
kretala se iz Beograda, a kolona je bila duga oko 80 kilometara.
U Baranji su
agresorske snage dočekane od domaćih četnika - "krajišnika" koji su
se od razdoblja "balvan-revolucije" (kolovoza 1990. godine) planski
naoružavali preko SDB-a Srbije i KOS-a JNA uz sudjelovanje ekstremista iz
vlastitih redova i svećenstva Srpske pravoslavne crkve, pa i mnogih episkopa i
vladika.
Važno je
napomenuti kako su ove dodatne snage samo ojačale postojeće koje su od veljače
1991. godine (nakon neuspjelog državnog udara - "afera Špegelj")
izvršile tihu okupaciju mnogih hrvatskih područja i koncentrirale se na
strateškim pravcima.
Uslijedile
su oružane provokacije uz izgovor vojske i četnika kako se "samo uzvraća
na vatru", dok srbijanska propaganda histerično širi famu o "ubijanju
i progonu Srba". Koriste se i borbeni zrakoplovi koji nadlijeću hrvatska
sela i gradove i u više navrata povređuju mađarski zračni prostor.
Započinje etničko čišćenje istočne Hrvatske.
prvo selo koje je uništeno do temelja - spaljeno i opljačkano a žitelji
protjerani - bile su Ćelije (malo mjesto s većinskim hrvatskim stanovništvom u
općini Trpinja u Vukovarsko-srijemskoj županiji). Nakon višednevnih napada
topništvom i teških razaranja, u njega su ušle oklopno-pješačke snage vojske i
četnika, te opljačkale i zapalile kuće.
Okupacija Baranje završila je 3. rujna. Ova je
hrvatska regija postala logor na otvorenom. Oni koji nisu bili Srbi uglavnom su
protjerani, a preostalo stanovništvo (mahom Hrvati i Mađari) koje nije stiglo
pobjeći moralo je nositi bijele trake oko rukava. U godinama okupacije oni su
bili roblje u pravom smislu te riječi, jer su danonoćno i pod prisilom morali
raditi najteže poslove, a kontinuirano su zlostavljani i terorizirani.
Uspostavljeno je i
nekoliko zatvora od kojih je najzloglasniji bio onaj u Belom Manastiru. Tamo su
zarobljeni hrvatski vojnici i civili mučeni i prebijani, te svakodnevno
izlagani psihološkim torturama i izgladnjivani. Premlaćivanje, odvođenje na
višesatna "saslušanja", otimačina, pljačka i teror postali su
svakodnevica Hrvata, Mađara i drugih građana koji su predstavljali smetnju
uspostavi etnički čiste srpske paradržave na hrvatskom državnom području.
Između brojnih zločina ostaje zabilježen onaj
što su ga srpski zločinci počinili na farmi Sudaraš (kod Belog Manastira) 17.
listopada te 1991. godine, kada su bez ikakvoga razloga i povoda ubili Vinka Čička (50 godina) i njegova
tri sina: 23-godišnjeg Matu,
25-godišnjeg Antu i 27
godina starog Ivana. Tijela
su toliko unakazili da rodbini nisu dopustili otvaranje ljesova pokojnika.
MOŽDA ĆE VAS INTERESIRATI
Obraćanje srbijanskog predsjednika pokazuje tri stvari, ili se radilo o napadu na koje Srbija nema utjecaja bilo da se radi o organiziranom kriminalu ili o nekim vanjskim snagama tipa Wagnerovaca, dok je on zatečen i nema sve informacije.
03.07.2021.
Ljude zanima crna kronika, što crnja to primamljivija, da u njoj utaže svoje pohlepe, strasti, nevolje, strahove. Takav mentalni sklop nacije hrani hrvatske političare na čelu s onim koji bi trebao biti primjer i nažalost u natapanju crnilom, doista jest.
03.07.2021.
Čini se ponekad kao Sizifov posao pokušati dokučiti na koji način šira javnost ocjenjuje političare, kandidate za političke funkcije ili državne dužnosnike.
03.07.2021.
Javna je tajna kako hrvatska prehrambena industrija godinama sanja dugoročnu strategiju i sanacijski proces, kojom bi dobila novi zamah za naredno desetogodišnje ili duže razdoblje.
03.07.2021.
Ivan Brodić energetski stručnjak i glavni urednik portala EnergyPress na svojim je društvenim mrežama napisao zanimljivo stajalište i analizu aktualne plinske afere.
03.07.2021.
Tjedan dana od crnogorskih izbora slažu se kombinacije za saziv vlade. Bez obzira kakve one bile, činjenica je da su pobjednici izbora manjine, a tamošnja stabilna hrvatska manjina nije samo glas, već ključna poluga bez koje se ne može ni kilometar dalje.
03.07.2021.
U razdoblju između 2009 i 2022. godine Hrvatska ima 30 posto manje stranih investicija nego li Srbija, a u Srednjoj Europi jedino je Slovačka iza nas, dok druge zemlje imaju više stotina postotaka više takvih investicija.
03.07.2021.
Zašto rektor Sveučilišta u Zagrebu Stjepan Lakušić ne potvrđuje akademika Stjepana Ćosića za v.d. dekana hrvatskih studija ako ga je vijeće izabralo?
03.07.2021.
Kristova smrt na križu koje se spominjemo na Veliki petak za kršćane je smrt u drugom licu, smrt najbliže osobe, ali istovremeno i smrt koja daje život. Smrt za vjernike nije dokrajčenje, nego se život preobražava i postaje istinskim životom.
03.07.2021.
Đukanović je propustio izgraditi strategiju i institucije koja bi ojačala nacionalni identitet, narod koji bi bio kralježnica obnovljene države i stoga ostaje opasnost daljnje asimilacije crnogorskog nacionalnog tkiva u jedan davni, ali vječni san.
03.07.2021.
Ova web stranica koristi kolačiće
Kolačiće koristimo za prilagođavanje sadržaja i oglasa, za pružanje značajki društvenih medija i za analizu prometa. Također dijelimo informacije o vašoj upotrebi naše web-lokacije s našim društvenim medijima, oglašivačkim i analitičkim partnerima koji ih mogu kombinirati s drugim informacijama koje ste im dali ili koje ste prikupili iz upotrebe svojih usluga.
