"Obzirom na njihove povećane prihode možemo očekivati da će izmjene poreznih propisa utjecati na rast najnižih plaća zaposlenih u državnim i javnim službama, za 219.000 zaposlenika već s plaćama za lipanj, rekao je ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.
"Također dali smo jasno do znanja da nema govora o urušavanju mirovinskog sustava i ugroza mirovina iz prvog stupa, jer se neće smanjivati uplate mirovinskog doprinosa", naglasio je Piletić.
Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel rekao je da je Vlada ostvarila veći prihod u Državnom proračuna te će dio vratiti građanima. Ipak najkontroverznije mu je što oni koji primaju nekoliko eura više od 700 eura neće dobiti 42 eura dodatka.
Upozorio je na problem sive ekonomije i potrebu da uplata doprinosa u mirovinski fond bude znatno veća.
Kaže kako očekuje daljnja povećanja plaća nakon današnje najave povećanja plaća za 219.000 radnika u državnom i javnom sektoru od 60 do 100 eura, uključujući i privatne poslodavce.
"Sva povećanja vjerojatno neće podići Hrvatsku sa dna europske zone u kojoj smo najniže rangirani po prosječnoj bruto satnici od 12,2 eura", ustvrdio je. Uvjeren je da ni 20-postotno povećanje plaća ne bi moglo nadoknaditi njihov realni pad, s obzirom na rast cijena hrane i ostalih svakodnevnih životnih troškova.
Osvrćući se na najavljeno donošenje zakona o radno pravnom statusu liječnika, Novosel je rekao da je stav sindikalnih središnjica da se posebnim zakonom ne mogu i ne smiju rješavati materijalna prava bilo koje skupine zaposlenih, nego samo kolektivnim ugovorima.
U ime Hrvatske udruge poslodavaca, predsjednik Ivan Mišetić, rekao je kako ih je ministar zdravstva Vili Beroš upoznao s regulacijom radnog-pravog statusa liječnika te rekao da zakon neće sadržavati materijalne naknade za rad već samo prepoznati specifičnosti struke.
HUP pozdravlja, dodao je, svaku odluku koja će povećati primanja bilo koje skupine zaposlenika, iako nisu zadovoljni sa svim predloženim rješenjima, koja će se "izoštravati" u tripartitnim dijalogu.
Najviše je prijepora bilo oko trajnosti mjere koja se odnosi na mirovinski doprinos i željeli bismo vidjeti na koji način bi se i koliko dugo primjenjivala, dodao je Mišetić.
