Zdravstveni djelatnici otoka Krka na izmaku su snaga. Broj pacijenata uvelike premašuje njihove mogućnosti, a dolaskom turističke sezone problem nedostatka liječničkog kadra samo je još više izašao na vidjelo. Svoje nezadovoljstvo iskazali su prosvjedom na kojem su uputili apel za spas otočnog zdravstva, jer kako su poručili, trenutno stanje je potencijalno i opasno po život.
''Ne dozvolite da ostanemo bez doktora u 21. stoljeću'', poručila je okupljenima voditeljica prosvjeda Ljubica Depope, medicinska sestra iz Ordinacije opće medicine u Malinskoj.
Šokantno da ovakvu poruku u ovom stoljeću uopće moramo čuti. No, otok Krk, perjanica turizma na Kvarneru, puca po šavovima kada je u pitanju sustav primarne zdravstvene zaštite. Ovim prosvjedom nastoje upozoriti na neodrživo, a i potencijalno po život opasno stanje u otočnom zdravstvu.
Da se takva situacija nije stvorila preko noći potvrdio je predsjednik Nadzornog odbora Koordinacije hrvatske obiteljske medicine doktor Leonardo Bressan rekavši da su posljednjih deset godina upozoravali na potencijalno urušavanje sustava. No, kako je istaknuo Bressan, oni na županijskoj razini uvijek su gledali u stranu kao da se to ne događa, a u lokalnim upravama su rijetki oni koji su osjetljivi na tu problematiku.
''Mi smo sad došli do kritične situacije. Ja se samo bojim da se ne ponovi 2011. na koju smo bili upozorili tri tjedna prije događaja kad je zbog loše organizacije tadašnje reforme hitne medicinske pomoći jedan čovjek izgubio život ispred zatvorenog sjedišta Hitne medicinske pomoći na Krku jer su oni tada bili na svom radnom mjestu na terenu. Bojim se takvih situacija i nadam se da se one neće događati''.
Na otoku postoji i Hitna medicinska pomoć, no i njima trenutno nedostaju dva liječnika kako bi timovi u potpunosti funkcionirali i nudili adekvatnu pomoć. Voditelj Hitne pomoći na Krku Ivo Miljanović, ''Problematika na koju oni ukazuju se osim što se prelijeva na njih i u konačnici i na nas, a nije smisao da hitna medicinska pomoć radi primarnu obiteljsku i drugu medicinu jer time na neki način potencijalno ugrožavamo i ostale sudionike zdravstva na otoku Krku''.
Doktor Željan Žic iz ordinacije Opće medicine Malinska povukao je paralelu s brojem ljudi i mještana otoka Krka i obližnje Rijeke. Računica je sljedeća: uz domaće stanovništvo broj ljudi na Krku kreće se oko 170 tisuća dnevno dok Rijeka ima 110 tisuća stanovnika i 73 ugovorne ambulante.
Suosjećanje i podršku iskazao im je i gradonačelnik Krka Darijo Vasilić. ''Apeliramo na odgovorne, na Primorsko-goransku županiju, na Dom zdravlja Primorsko-goranske županije da se bolje organiziraju i da rasterete ove ljude koji stoje iza mene jer oni doslovno izgaraju na poslu i u čekaonicama u kojima sjedi sto ljudi i čeka zdravstvenu zaštitu se zaista više ne može kvalitetno, ali i nikako drugačije raditi''.
