Ruski predsjednik Vladimir Putin spreman je zaustaviti rat u Ukrajini i pristati na primirje na postojećim linijama bojišta, ali će nastaviti borbu ako Kijev i zapad to ne prihvate, rekla su Reutersu četiri ruska izvora.
Izvori, upoznati s razgovorima u Putinovu okruženju, rekla su da je frustriran time što ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij i zapadne zemlje ne pristaju na pregovore.
"Putin se može boriti koliko god je potrebno, ali Putin je također spreman na prekid vatre - na zamrzavanje rata", rekao je četvrti izvor, koji je radio s Putinom i zna o čemu se razgovara na najvišoj razini u Kremlj.
On je, kao i ostali citirani u ovoj priči, govorio pod uvjetom da ostane anoniman.
Reuters je ukupno razgovarao s pet ljudi koji rade ili su radili s Putinom na višoj razini u političkom i poslovnom svijetu. Peti izvor nije komentirao zamrzavanje rata na sadašnjim bojišnicama.
Putinov glasnogovornik Dmitrij Peskov, odgovarajući na zahtjev za komentarom, rekao je da je Putin više puta jasno dao do znanja da je Rusija otvorena za dijalog i da nne želi "vječni rat".
Ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova i obrane nisu odgovorili na Reutersova pitanja.
Prošlotjedno imenovanje ekonomista Andreja Bjelousova za novog ruskog ministra obrane neki su zapadni vojni i politički analitičari protumačili kao najavu da će ruska ekonomija biti stavljena u trajno ratno stanje.
Uslijedio je stalan pritisak na bojnom polju i teritorijalno napredovanje Rusije posljednjih tjedana.
Međutim, izvori kažu da bi Putin radije iskoristio trenutni zamah da zaustavi rat. Dva izvora kažu da Putin smatra da su dosadašnja postignuća u ratu dovoljna da se ruskom narodu 'proda' pobjeda.
Najveći kopneni sukob u Europi nakon Drugog svjetskog rata odnio desetke tisuća života na obje strane i doveo do opsežnih zapadnih sankcija ruskom gospodarstvu.
Tri su izvora rekla da Putin shvaća kako bi svako novo veće teritorijalno napredovanje zahtijevalo još jednu mobilizaciju, što on ne želi jer mu zbog toga popularnost pada.
Nakon prve mobilizacije u rujnu 2022. stotine tisuća ruskih muškaraca vojne dobi napustile su zemlju.
Peskov kaže da Rusija nema potrebe za mobilizacijom i da umjesto toga regrutira volontere u oružane snage.
Zelenskij je više puta izjavio da mir pod Putinovim uvjetima nije temelj za pregovore. Obećao je da će Ukrajina vratiti izgubljeni teritorij, uključujući Krim, i potpisao dekret kojim su bilo kakvi razgovori s Putinom službeno proglašeni "nemogućim".
Jedan od izvora je rekao da je dogovora neće biti dok je Zelenskij na vlasti, osim ako ga Rusija zaobiđe i ne postigne dogovor s Washingtonom.
Međutim, američki državni tajnik Antony Blinken, govoreći u Kijevu prošli tjedan, rekao je novinarima da ne vjeruje da je Putin zainteresiran za ozbiljne pregovore.
Razgovori u Švicarskoj
Ukrajina se priprema na razgovore koji će se idući tjedan održati u Švicarskoj s ciljem usklađivanja međunarodnog stava o načinu dovršetka rata. Održat će se na inicijativu Zelenskija koji je rekao da Putin na njima ne smije sudjelovati. Švicarska stoga nije pozvala ruskog predsjednika, ali Bern i Kijev žele da tamo stignu predstavnici ruskih saveznika, uključujući Kinu.
Moskva tvrdi da ti razgovori nemaju smisla bez prisutnosti Kremlja. Putin je 17. svibnja u Kini rekao kako će Ukrajina iskoristiti taj skup da dobije širu podršku za zahtjev potpunog povlačenja ruske vojske s ukrajinskog teritorija, što je po ruskom čelniku nametnut uvjet, a ne ozbiljan način pregovora o miru.
"Spremni smo na razgovore. Nikad ih nismo odbili", rekao je u Kini.
Kremlj ističe kako ne komentira napredak onog što naziva "specijalnom vojnom operacijom" u Ukrajini, no ponavlja da je Moskva otvorena za razgovore utemeljene na "novoj stvarnosti na terenu".
Američki State Department naglasio je da se pregovori moraju temeljiti na poštivanju ukrajinskog "teritorijalnog integriteta unutar međunarodno priznatih granica". Jedina prepreka miru je Rusija, dodao je SAD.
Kijev upozorava da se Putinu, čiji su suradnici odbacivali da on planira rat prije no što je napao Ukrajinu u veljači 2022., ne može vjerovati da će poštivati dogovore.
Obje strane su rekle kako strahuju da će neprijatelj iskoristiti primirje da se naoruža.
Kijev i zapadni saveznici nadaju se da će 61 milijardi dolara vrijedna vojna pomoć SAD-a te naoružanje koje šalje Europa promijeniti situaciju na terenu za koju je Zelenskij ovaj tjedan rekao da je "jedna od najtežih trenutaka" rata.
Osim nestašica streljiva, Ukrajina je priznala da je suočena i s manjkom vojnika. Prošli je mjesec snizila dob za regrutaciju, s 27 na 25.
Teritorij
Četiri izvora tvrde da bi Putin bio spreman za mir ako bi se sukob zamrznuo na trenutnim linijama borbe.
"Putin bi rekao da je pobijedio, da nas je NATO napao, da smo sačuvali suverenitet i da imamo kopneni koridor do Krima, što je istina", rekao je jedan od izvora.
Zadržavanje trenutno osvojenog teritorija Rusiji bi dao značajan dio ukrajinskog teritorija, no bez potpune kontrole četiri ukrajinskih regija koje je Putin službeno uvrstio u ruski teritorij u rujnu 2022. godine. Moskva je kao cilj odredila potpunu kontrolu nad četiri ukrajinske regije - Donjeck, Luhansk, Zaporižja i Herson.
Peskov je rekao kako nema govora o vraćanju te četiri regije koje su, tvrdi, sad trajni dio ruskog teritorija, što je sada i dio ustava.
Putinu je u interesu da rat završi i što prije zbog povratka njegovih veterana u Rusiju, nezadovoljnih radnim mjestom i prihodima nakon služenja vojske. Oni bi mogli stvoriti tenzije u društvu, tvrdi jedan od izvora.
Rusija će gurati dalje
Tri ruska izvora u veljači su Reutersu rekla da je SAD odbio raniji Putinov prijedlog primirja i zamrzavanja sukoba.
Dok se ne postigne prekid vatre Putin želi osvojiti što više ukrajinskog teritorija kako bi stvorio pritisak na Ukrajinu, tvrde izvori. Rusija trenutno kontrolira 18 posto ukrajinskog teritorija, a ovaj mjesec je napredovala u regiji Harkiv.
Putin računa na veliko stanovništvo koje stvara prednost u ljudstvu u odnosu na iscrpljenu ukrajinsku vojsku.
"Rusija će gurati dalje", rekao je jedan od izvora, Putinov suradnik.
Putin će polako osvajati teritorij dok Zelenskij ne ponudi dogovor, nastavio je izvor, dodajući da je ruski čelnik naglasio da zapad ne smije dati Ukrajincima dovoljno naoružanja, jer bi im to podiglo moral.
Zapadni čelnici najavili su da će stajati uz Ukrajinu dok se ne zaštiti njezin suverenitet. NATO članice i saveznici objavili su da pokušavaju ubrzati isporuku naoružanja.
"Rusija može zaustaviti rat u bilo kojem trenutku tako da povuče svoju vojsku iz Ukrajine umjesto da svakodnevno nastavlja brutalne napade na ukrajinske gradove, luke i stanovnike", priopćio je State Department u odgovoru na pitanje o isporuci oružja.
Svih pet izvora tvrde da Putin nema namjere napadati teritorij NATO-a, što odgovara njegovim izjavama. Dva izvora rekla su kako je Moskva zabrinuta oko sve veće opasnosti od eskalacije sukoba sa zapadom, uključujući i nuklearnu opciju.
State Department je objavio kako SAD nije promijenio svoj stav o upotrebi nuklearnog naoružanja niti vidio znakove da ga Rusija planira koristiti.
"Nastavljamo pratiti strateško okruženje te ostajemo spremni", objavila je američka institucija.
