"Rat na mom otoku počeo je - ne s HDZ-om nažalost - nego za vrijeme koalicijske vlasti HNS-a i SDP-a", izjavila je zvizdačica Balenović pred saborskim Nacionalnim vijeće za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije.
Rekla je da se u nacionalnoj naftnoj kompaniji Ini jako puno kralo za vrijeme HDZ-a, jer je 1998.,1999.,2000., i 2001. radila analize poslovanja svih djelatnika i transporta nafte.
No, navela je u opširnom svjedočenu, godine 2000., kada je na vlast došla koalicijska vlast predvođena SDP-om, krivulja troškova u Ini otišla je za 500 do 1000 posto.
"Kralo se u svim segmentima, u prijevozu naftnih derivata, a najjača moguća dobit u Ini bila je u transportnoj funkciji. Tu su se milijarde i milijarde vrtile", izjavila je Balenović.
Kaže kako je tada primijetila da su se direktori u Ini umrežili s ugovornim prijevoznicima, kojih je bilo oko 200, i koje su plaćali godišnje 158 milijuna kuna.
Dodaje da su cisterne ugovornih prijevoznika zbog njihove starosti bile "ekološke bombe", a Ina je imala najmodernije cisterne za prijevoz, koje su "najedanput počele nestajati". Također, tvrdi Balenović, ugovorni prijevoznici su mjesečno krali 28 milijuna kuna vrijednosti goriva, koje su dijelili s direktorima.
Balenović je navela da je došla i do podataka iz Beograda vezanih uz povrat imovine, a što je obuhvaćalo 220 benzinskih pumpi, 15 skladišta te 550 stanova. Ali su, tvrdi, čelni ljudi Ine na to 'zaspali' i nisu se javili jer su dobili ogromne provizije.
Podsjetivši da je zbog prijavljivanja krađa dobivala prijetnje, Balenović je rekla da se zbog toga obraćala i tadašnjem predsjedniku Nadzornog odbora Ine, te da se obratila medijima putem Slobodne Dalmacije.
No, tada je dobila otkaz u Ini. Tvrdi da njezina borba traje 22 godine te iako ima priznanje DORH-a i Vlade kako je njezina kaznena prijava utemeljena, još uvijek nije vraćena u Inu.
Zviždačica Balenović je u svom iskazu navela i da bivši glavni državni odvjetnik Mladen Bajić treba kazneno odgovarati. "Bajić je groblje zviždača. DORH je groblje zviždača", dodala je.Podsjetila je da je Ina 2003. prodana mađarskom MOL-u pri čemu je četvrtina prodana za 505 milijuna dolara, plus tzv. zlatna dionica."Račan, Linić i HNS su Inu procijenili na dvije milijarde dolara. Ina je vrijedila 30 milijardi dolara sa Sirijom koje je bilo najveće nalazište svih vremena, ne samo kod nas, nego i u Europi", rekla je. No, o Siriji se nije smjelo govoriti, dodala je Balenović.
Sekulić: Iz medija sam saznao za odluku o zatvaranju Rafinerije Sisak
Pred Antikorupcijskim vijećem svjedočio je i bivši predsjednik Radničkog vijeća Ine Predrag Sekulić koji je, u opširnom svjedočenju naveo da je u jesen 2014. godine iz medija saznao za odluku o zatvaranju Inine Rafinerije u Sisku, a onda ga je o time obavijestio tadašnji izvršni direktor Tvrtko Perković.
Podsjetio je i da se iza toga aktivirao Stožer za obranu rafinerije u Sisku, a on je i upozoravao na zakulisne igre i smjer koji su poprimili odnosi INA-e i MOL-a te na ono što će se događati u budućnosti.
Sekulić je rekao i kako aktualna Vlada nije razmatrala prijedloge koji bi spasili Rafinerije, ali ni upozorenja koja je slao zbog povećanog uvoza iz MOL-a.
Prisjetio se i sastanka u veljači 2018. s bivšim ministrom gospodarstva Tomislavom Ćorićem, u aktualnoj Vladi, na kojem mu je ispričao svoju stranu priče. Nakon sastanka, kako je rekao, Ćorić mu je priznao da je od njega čuo dugačije informacije.
Antikorupcijsko vijeće protiv uvođenja kaznenog djela odavanja informacija iz spisa
Antikorupcijsko vijeće je većinom glasova usvojilo i zaključak kojim se osuđuje i protivi se najavi premijera Andreja Plenkovića da će se kroz Zakon o kaznenom postupku uvesti novo kazneno djelo odavanja informacija iz spisa.
Također, pozivaju Vladu i da ne predlaže zakone koji narušavaju slobodu govora i koji se mogu tumačiti nikako drugačije nego kao prikrivanje korupcije.
