Nova Ljubljanska banka (NLB) objavila je svoju namjeru da pokrene dobrovoljnu javnu ponudu za preuzimanje dionica austrijske bankarske grupe Addiko Bank, za sve izdane dionice Addika po cijeni od 29 eura po dionici Addika, umanjenoj za buduće isplate dividendi.
NLB trenutačno nije dioničar Addika, nasljednika Hypo banke, te namjerava steći značajan većinski udio u Addiku objavom ponude.
“Ponuđena cijena od 29 eura po dionici vrlo je atraktivna za dioničare Addika u usporedbi s drugim objavljenim indikacijama cijena i u potpunosti bi riješila neizvjesnosti u vezi s vlasničkom strukturom Addika”, navodi se u izjavi. Cijena uključuje premiju od 25,8 posto u usporedbi s ponderiranim prosjekom cijene dionice posljednjih mjeseci od 23,05 eura s cijenom zatvaranja dionice 8. travnja 2026. Također uključuje premiju od 11,6 posto u usporedbi s cijenom zatvaranja dionice 8. travnja 2026. i premiju od 25,8 posto u usporedbi s cijenom naznačenom u objavi Raiffeisen Banka International AG od 8. travnja 2026., u kojoj je ta tvrtka najavila namjeru provođenja dobrovoljne ponude za stjecanje dionica Addika.
Austrijska bankarska grupa Raiffeisen International (RBI) prošli tjedan objavila je ponudu za preuzimanje Addika. RBI namjerava sklopiti transakcijski ugovor s Alta Groupom (Srbija), jednim od dioničara Addika, o, između ostalog, predviđenoj prodaji (Carve-Out) od Addiko Banka AG Addiko Bank a.d. Beograd (Srbija), Addiko Banka Sarajevo, Addiko Banka Banja Luka (obje Bosna i Hercegovina) i Addiko Banka A.D. Podgorica (Crna Gora), podložno uspješnom završetku dobrovoljne javne ponude za preuzimanje. Prodajna cijena za izdvajanje bit će barem jednaka fer tržišnoj vrijednosti podružnica koje se prodaju. Završetak izdvajanja podliježe uobičajenim uvjetima zatvaranja, uključujući antimonopolska i regulatorna odobrenja.
RBI namjerava zadržati Addiko Bank Zagreb (Hrvatska), Addiko Ljubljana (Slovenija) i Addiko Bank AG (Austrija). Ovom transakcijom RBI bi ojačao svoj tržišni udio u Hrvatskoj i postao četvrta najveća banka (po ukupnoj imovini) te bi ponovno ušao u Sloveniju gdje vidi potencijal u korporativnom i investicijskom bankarstvu, kao i na tržištu malih i srednjih poduzeća. Podsjećamo, NLB je već 2024. pokušao preuzeti Addiko, ali nije uspio.
I ovaj puta se čini da je pred NLB-om teško izvediv posao. Nakon raspada Jugoslavije 1991. godine, hrvatski građani su imali devizne štedne depozite u LB-u, a kada ga je Slovenija nacionalizirala i restrukturirala u NLB 1994. godine, slovenska strana nikada nije isplatila te deponente. To je stvorilo bilateralni politički spor koji je trajao desetljećima. Što se tiče propisa, NLB se suočava s problemima u vezi s konkurencijom, posebno u Sloveniji, jer tamo već drže značajan udio na tržištu. Druge zemlje (izvan EU) također bi se mogle suočiti s ovim problemom, ali to je u slučaju da NLB preuzme cijeli Addiko, a ne samo njegove operacije u EU.
Postavlja se jedno pitanje: s obzirom na situaciju s LB/NLB u Hrvatskoj ranije, bi li se NLB mogao suočiti s bilo kakvim problemima? Uprava NLB-a već je komentirala ovo tijekom svoje prezentacije investitorima 2024. Ukratko, oni vide ulazak NLB-a na tržište kao koristan za Hrvatsku, a svako zaustavljanje njihovog ulaska bila bi politička odluka, a ne strogo pravno-regulatorna. To također podupiru pravila jedinstvenog tržišta EU i okvir Europske bankarske unije, prema kojem sama Hrvatska ne može jednostavno blokirati stranu banku da posluje putem podružnice koja već ima licencu i koju nadzire druga država članica EU, što je u slučaju Addika Austrija.
Međutim, hrvatsko regulatorno tijelo za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) ima nadležnost nad kontrolom spajanja ako transakcija zadovoljava pragove prometa u Hrvatskoj, a imovina Addiko Croatia od 2,3 milijarde eura gotovo sigurno pokreće reviziju. Međutim, AZTN-ovo blokiranje transakcije na temelju tržišnog natjecanja bilo bi teško opravdati, budući da bi udio NLB-a na hrvatskom tržištu iznosio samo 2,8%. Stoga bi na kraju jedino što bi moglo zaustaviti ulazak NLB-a bila politička odluka.
