Grammenos Mastrojeni, zamjenik glavnog tajnika UfM-a, rekao je u razgovoru za Hinu da se "razina mora brzo uzdiže". "Nije problem što dolazi više vode na kopno, kao primjerice u Veneciji, nego što je to slana voda. A ona znači smrt za poljoprivredu", napomenuo je u primorskom gradu Barceloni gdje se nalazi sjedište Unije za Mediteran.
Mastrojeni, Talijan zadužen za energetiku i klimatske akcije u toj instituciji, kaže da se "40 posto poljoprivrede u mediteranskoj regiji odvija uz obalu". "Imamo problem u području delte rijeke Pad (na sjeveru Italije) no ozbiljnu prijetnju predstavlja potencijalna salinizacija delte Nila u Egiptu što bi moglo ugroziti sigurnost te velike zemlje", izjavio je Mastrojeni.
Posljedično bi iz Egipta, zemlje na sjeveru Afrike sa 102 milijuna stanovnika, mogle krenuti migracije gladnih i osiromašenih ljudi prema europskoj strani Mediterana. "Moji preci Rimljani su znali reći: Želiš li dominirati nekime, trebaš ga pobijediti u borbi. Ali ako nikada više ne želiš čuti za njega moraš razasuti sol po njegovim poljima", rekao je Mastrojeni.
On je u studenom bio u Egiptu na UN-ovoj konferenciji o klimatskim promjenama gdje je Mediteran prvi put imao svoj paviljon kako bi upozorio na probleme.
"Dosad su mediteranske zemlje bile podijelje u pregovorima o klimatskim promjenama. Svaka je nastojala pomoći svojoj grupi zemalja u ostvarenju ciljeva, no ovaj put smo se okupili da riješimo zajedničke probleme", napomenuo je Mastrojeni.
"Htjeli smo upozoriti da je Mediteran u opasnosti", dodao je.
Mediteran je, kaže, "mjesto bogatih i siromašnih ljudi".
"Ako se tim mjestom ne upravlja dobro može postati poprište sukoba", upozorio je. "Moramo stoga udružiti snage kako bi smo eliminirali uzroke. Trebamo zaštititi i revitalizirati prirodu", dodao je.
Naglasio je, međutim, da se mediteranske zemlje moraju i prilagoditi novonastalim okolnostima.
"Za 15 godina će južna Europa imati klimu sličnu onoj kakvu ima sjever Afrike u zadnjih 4.000 godina. Tko ima znanje o tome kako se baviti poljoprivredom u takvim uvjetima? Tko zna kako uzgajati poljoprivredne kulture? Tko dakle ima tehnologiju i znanje?", rekao je istaknuvši da je stoga neophodna suradnja sjevera i juga Mediterana.
O tim problemima raspravljat će se 19. svibnja u Šibeniku na 3. Mediteranskom poljoprivrednom forumu (AGROMED), u organizaciji Instituta za europske i globalizacijske studije. "Hrvatska je jedna od zemalja koja će osjetiti značajne posljedice utjecaja klimatskih promjena", kaže politolog Vedran Obućina, voditelj foruma.
"Povećanje razine mora već je sada vidljivo prilikom juga i nevera. Kvaliteta zemlje pada, suše su sve duže i češće, a rijetki krški izvori vode pod sve većim pritiskom i eksploatacijom", dodaje. U Šibeniku domaći i strani stručnjaci namjeravaju tražiti rješenja na nastalu situaciju.
"Poljoprivreda vapi za sustavnim navodnjavanjem i održivosti", napominje Obućina.
Mastrojeni je posljednji put posjetio Hrvatsku u srpnju 2020. godine kada je u Splitu sudjelovao na Međunarodnom energetskom forumu, također u organizaciji Instituta za europske i globalizacijske studije. Tada je tema bila energetska sigurnost na Mediteranu.
"Osjećam se pomalo krivim. Jako smo zatrpani a iz Hrvatske dolaze važni pozivi za intervencijom u sektor obnovljive energije. Imali smo neke razgovore, i slično, pa mi je jedan od prioriteta da se napravi nešto konkretno", rekao je Mastrojeni. Istaknuo je da je "potencijal Balkana u proizvodnji energije putem vjetra velik".
"Potrebno ga je razviti što je više moguće", napominje Mastrojeni koji je posjetio tamošnje zemlje.
"Ondje su svjesni potencijala koji imaju pa su od nas zatražili pomoć. Također znaju da to nije samo potencijal lokalnog karaktera", kaže. Unija za Mediteran kada vidi zanimljiv projekt nastoji okupiti financijere, industrijalce, političare i socijalne partnere kako bi zaživio. Tako je nastalo veće područje vjetroelektrana u bliskoistočnoj zemlji Jordanu.
"Mi možemo posjesti sve strane za isti stol. A to onda dobro funkcionira", zaključio je Mastrojeni.
