S takvim rezultatom Hrvatska prednjači među zemljama EU-a te je 15 postotnih bodova iznad prosjeka EU-a od 66 posto.
Većina za razvoj obnovljivih izvora energije, manja podrška štednji
Kako se primičemo kraju izazovne godine u kojoj je ruska invazija na Ukrajinu izazvala dugotrajnu energetsku krizu i ubrzala inflaciju u cijeloj Europi, a iza nas je ljeto obilježeno ekstremnim vremenskim prilikama, rezultati ankete su pokazali da su građani Hrvatske više no ikad prije svjesni utjecaja klimatskih promjena i potrebe za hitnim djelovanjem.
Rezultati ankete također pokazuju da 88 posto hrvatskih građana smatra da ćemo, ako u predstojećim godinama drastično ne smanjimo potrošnju energije i robe, krenuti putem globalne katastrofe. Istodobno, 93 posto ih navodi da su vlasti prespore u djelovanju protiv klimatskih promjena, a samo 32 posto misli da će Hrvatska uspjeti u znatnom smanjenju emisija ugljika do 2030. U cilju smanjivanja potrošnje energije, 68 posto ispitanika podržava nametanje viših poreza na aktivnosti koje onečišćuju okoliš, kao što su putovanja zrakoplovom ili kupnja sportsko-terenskih vozila. Isto tako, njih 63 posto zagovara vezivanje cijena energenata uz potrošnju, pri čemu bi najveći potrošači plaćali i višu cijenu.
Na pitanje kojim bi mjerama vlasti trebale dati prvenstvo radi prevladavanja energetske krize, Hrvati na prvo mjesto stavljaju razvoj obnovljivih izvora energije - njih 68 posto, nakon čega slijedi diversifikacija energetskih dobavnih pravaca radi izbjegavanja ovisnosti o samo jednom dobavljaču (20 posto). S druge strane, štednji energije pridaje se manja važnost, pri čemu tek njih 12 posto smatra da bi se građani i poduzeća trebali više potruditi ne bi li smanjili potrošnju.
Kad bi ove zime morali smanjiti temperaturu u svojem domu, tek bi ih 13 posto pristalo ograničiti je na 19 stupnjeva Celzija, što je 15 postotnih bodova ispod prosjeka za cijelu Europu, gdje bi na to pristalo 28 posto građana.
Istodobno, 21 posto građana Hrvatske navodi da si već ni sada ne može priuštiti propisno grijanje domova.
Vlada bi trebala smanjiti poreze na energiju
Kad je riječ o visokim cijenama energenata, 38 posto ih smatra da bi Vlada trebala smanjiti poreze povezane s energijom. Ostale mjere uživaju manju podršku, što vrijedi za limitiranje ili reguliranje cijena plina, nafte i ugljena (25 posto), poticanje štednje energije putem javnih kampanja (20 posto) ili podjelu vaučera za energiju (13 posto).
"Rezultati EIB-ove ankete o klimi za 2022. pokazuju da Hrvatska prednjači po razini podrške prelasku na proizvodnju energije iz obnovljivih izvora radi borbe protiv globalne energetske i klimatske krize na prostoru EU-a", izjavila je potpredsjednica EIB-a Teresa Czerwińska.
