svijet.hr
26. Rujan 2023.
  • Društvo
  • Geopolitika
  • Mojbiz
  • Kultura & Scena
  • Sport
  • Lifestyle
  • Tehno
  • Komentari
search
highlight_off
person
personPrijavi se u svoj SVIJEThr profil. disabled_by_default
*
*

Dokažite da niste robot! Upišite rezultat:

Zaboravljena lozinka?

Nemaš korisnički račun? Registriraj se!

passwordZaboravljena lozinka? disabled_by_default

Unesite e-mail s kojim ste se registrirali i poslat ćemo vam link za resetiranje lozinke.

*

Dokažite da niste robot! Upišite rezultat:

assignmentRegistracija disabled_by_default
*
*
*
*
*
*

Dokažite da niste robot! Upišite rezultat:

*
JANAF
Bernays
Bernays

Analiza: Rat u Ukrajini neće skoro završiti

Rat u Ukrajini neće skoro završiti
Izvor: ShutterstockVladimir Flatscher neovisni analitičar, čovjek koji je proputovao uzduž i poprijeko cijelu Ukrajinu, živio jedno vrijeme u njoj, a i sada ima odličan uvid i informacije o stanju na terenu, ponudio nam je dublje uzroke rata.
VELJAčA
05
2023

Piše:

Vladimir Flatscher

Sagledavanje rata u Ukrajini vuče određene repove iz davnih 60-ih godina prošlog stoljeća. Krajem 50-ih i početkom 60-ih, Amerika je počela gomilati zalihe lakog alkalnog metala - litija. Međutim, borba za crno zlato potisnula je litij ili kako ga zovu bijelo zlato u drugi plan. Ekspanzijom upotrebe mikročipova i provodnika, litij dolazi u prvi plan. Tada na svjetskoj razini raste potražnja za tim metalom. Pošto su svjetske zalihe litija uglavnom pod kontrolom Amerike te slobodno rečeno i NATO-a, dolazi do preplitanja ekonomskih, vojnih i političkih strateških interesa...

Rat u Hrvatskoj je jednim dijelom vođen upravo iz istih interesa kao u Ukrajini, te također na isti način.

Poslije smrti Tita raste srpski nacionalizam, ideja velike Srbije i povezivanje s Rusijom. Međutim, malo je poznato da su se Rusi raširili po svijetu u potrazi za određenim rudama i metalima. Tako je 1983./1984. ustanovljeno, da istočna Slavonija do Požege i od Save do mađarske granice leži na velikom naftnom bazenu svjetskih razmjera, te da posjeduje određene količine litija. Pošto je to područje bivšeg Panonskog mora, koje se pružalo do Tuzle, cijeli je teritorij bio veoma interesantan i srpskom agresoru, od tuda i poznata linija Virovitica, Karlovac, Karlobag.
Potražnja za litijem, drastično se povećava naglim rastom kineske ekonomije, koja iako ima određene zalihe (6. mjesto u svijetu) litija, još uvijek mora ogromne količine kupovati.

Poznati litijski trokut Čile-Bolivija-Argentina su tako reći pod kontrolom Amerike, ali pošto je to politički klizno područje, Amerika, Rusija i Kina moraju učvrstiti svoju poziciju na svjetskoj razini. Tako da je trenutno na tlu južne Amerike tiha borba za politički podobnu vlast, a očiti primjer je Bolivija.

Isto tako velike zalihe litija pronađene su i u Srbiji, zbog čega je i velika borba između Istoka i Zapada za politički podobnu vlast.

Zalihe litija nađene su i na teritoriju Albanije i Kosova, tako da kada se dublje sagleda, cijeli povod rata na našim prostorima dobiva drugi smisao.

Agresija na Ukrajinu također ima u pozadini razlog koji se zove litij, ali i ostale rude, obzirom je područje Donjecka i Luganska poznato po rudnom bogatstvu. Najveće nalazište litija je otkriveno upravo u Mariupolju, gradu razrušenom kao hrvatski Vukovar. Tako da ta poveznica između ova dva rata ima smisla, pogotovo kada se uzme u obzir, okupirani teritorij.

Mariupolj, tvornica Azovstal, Foto: Shutterstock

Ova teška situacija u Ukrajini, uvjetovana je i ostatkom ostataka političkog kadra proruskog predsjednika Janukoviča, koji su obnašali određene funkcije u državnom vrhu ukrajinske vlade i ministarstava. Pogotovo se to pokazalo na samom početku rata, kada su zbog izdaje pojedini gradovi i mjesta predavani u ruske ruke bez ispaljenog metka. Osim toga šefovi, direktori, upravitelji, proruski orijentirani članovi parlamenta, masovno su bježali s ogromnim svotama novca i dragog kamenja. Tako je supruga, člana parlamenta uhvaćena na mađarskoj granici sa 28 milijuna eura, dok je ukrajinski šef obavještajne službe uhićen na makedonsko-srpskoj sa 2 milijuna eura i određenom količinom dijamanata. O ostalim sitnim lokalnim političarima i gradonačelnicima, te pojedinim zapovjednicima da i ne pričamo.

Pošto smo imali iskustvo iz Domovinskog rata, određena grupa dragovoljaca je još davne 2004., 2006. i nadalje otišla u Ukrajinu. Premda tada nije bilo rata, Ukrajina nama srodno bliska zemlja, posebno zapadni dio do Lavova, postala je interesantna zbog probuđenog nacionalnog naboja koji se osjetio u zraku. Osim toga, što puno Hrvata ne zna, preko 300 Ukrajinaca i osoba ukrajinskog porijekla borilo se s nama, rame uz rame protiv velikosrpske agresije. Te veze su neraskidive. Tako sam se i ja 2006. godine zaputio u Ukrajinu, sagledao situaciju i vidio preslikanu sliku Hrvatske s početka 1990.

Određeni dio državnog, vojnog, političkog, obavještajnog i ostalog aparata obnašali su proruski orijentirani političari. Potaknuti tadašnjim "guvernerom" Donbasa Viktorom Janukovičem, počeli su ispoljavati sve jači separatizam i promovirati ideju odvajanja tih dvaju oblasti.

Dolaskom na vlast kao predsjednik, Janukovič balansira između Rusije i Zapada, ali "ispod žita" radi sve u korist Rusije. U trenutku sukoba i unutrašnjih nemira, izdaje nalog specijalnim službama da pucaju u vlastiti narod. Postojala je osnovana sumnja da su ti pripadnici bili poslani iz Rusije.

Poslije njegovog bijega u Rusiju, počinje spora izgradnja ukrajinskog državnog aparata. Razlog je mito i korupcija na svakom koraku. To se sve razvlačilo godinama, tako da je svaki predsjednik imao iste probleme. Zbog svega toga, situacija u Ukrajini i danas je teška.

Premda su dobili informacije stranih obavještajnih službi, raznih analitičara, bivših obavještajaca, Ukrajinci nisu na vrijeme pripremili narod, vojsku i državne institucije na moguću agresiju. Imali su točne obavijesti da Rusi gomilaju vojsku uz granicu iz svojih udaljenih oblasti. Pokazatelj moguće agresije je već to trebalo biti. Nitko neće 120 do 150 tisuća vojnika dovući na granicu samo da naprave neki izlet i da se vrate doma. Tu vojsku treba pratiti logistika, a sve to iziskuje ogromne troškove. Da su poslušali samo male ljude s naših prostora, koji su im savjetovali da miniraju granicu na svim mjestima odakle može krenuti agresija, da naprave "ježeve" i "piramide", da uklone nazive ulica, sela, mjesta i gradova, da izmjeste u skloništa svu potrebnu logistiku i pripreme ista za smještaj stanovništva, da proglase izvanredno stanje i da Predsjednik preuzme vrhovnu komandu i cjelokupnu političku vlast, ne bi Rusi za par dana došli do Kijeva, ne bih bilo toliko razaranja, masovnih ubojstava, doslovce genocida, izdaje i svega ostalog što ih je čekalo.

Pošto je to sve tako prošlo i rat je ušao u ovu fazu, odnosno razvukao se kako se i pretpostavilo, izgledno je kako neće tako skoro ni završiti. Postoji mogućnost za proširenje sukoba na druge oblasti, druge države, posebno poslije napada nepoznatih dronova na Iran.

PODIJELI
VIJEST

MOŽDA ĆE VAS INTERESIRATI
VELJAčA
05
2023
<
>
  • Zašto Vučićevo obraćanje o napadu na kosovsku policiju, ne daje odgovore?
    Zašto Vučićevo obraćanje o napadu na kosovsku policiju, ne daje odgovore?
    Obraćanje srbijanskog predsjednika pokazuje tri stvari, ili se radilo o napadu na koje Srbija nema utjecaja bilo da se radi o organiziranom kriminalu ili o nekim vanjskim snagama tipa Wagnerovaca, dok je on zatečen i nema sve informacije.
    05.02.2023.
  • Kako spačke i crne rupe uz medijsku pompu zamagljuju istinu
    Kako spačke i crne rupe uz medijsku pompu zamagljuju istinu
    Ljude zanima crna kronika, što crnja to primamljivija, da u njoj utaže svoje pohlepe, strasti, nevolje, strahove. Takav mentalni sklop nacije hrani hrvatske političare na čelu s onim koji bi trebao biti primjer i nažalost u natapanju crnilom, doista jest.
    05.02.2023.
  • Procjenjujemo li realno političare
    Procjenjujemo li realno političare
    Čini se ponekad kao Sizifov posao pokušati dokučiti na koji način šira javnost ocjenjuje političare, kandidate za političke funkcije ili državne dužnosnike.
    05.02.2023.
  • Ukrajinske investicije u peradarsku industriju, poticaj konkurentnosti ili kamen spoticanja?
    Ukrajinske investicije u peradarsku industriju, poticaj konkurentnosti ili kamen spoticanja?
    Javna je tajna kako hrvatska prehrambena industrija godinama sanja dugoročnu strategiju i sanacijski proces, kojom bi dobila novi zamah za naredno desetogodišnje ili duže razdoblje.
    05.02.2023.
  • Ivan Brodić, nema plinske afere, samo izrežirane antiposlovne predstave?
    Ivan Brodić, nema plinske afere, samo izrežirane antiposlovne predstave?
    Ivan Brodić energetski stručnjak i glavni urednik portala EnergyPress na svojim je društvenim mrežama napisao zanimljivo stajalište i analizu aktualne plinske afere.
    05.02.2023.
  • Tako to ide kad se igra srcem, čestitam Hrvatska!
    Tako to ide kad se igra srcem, čestitam Hrvatska!
    Tjedan dana od crnogorskih izbora slažu se kombinacije za saziv vlade. Bez obzira kakve one bile, činjenica je da su pobjednici izbora manjine, a tamošnja stabilna hrvatska manjina nije samo glas, već ključna poluga bez koje se ne može ni kilometar dalje.
    05.02.2023.
  • Zašto zaostajemo za stranim investicijama
    Zašto zaostajemo za stranim investicijama
    U razdoblju između 2009 i 2022. godine Hrvatska ima 30 posto manje stranih investicija nego li Srbija, a u Srednjoj Europi jedino je Slovačka iza nas, dok druge zemlje imaju više stotina postotaka više takvih investicija.
    05.02.2023.
  • Zaštita autonomije Fakulteta hrvatskih studija
    Zaštita autonomije Fakulteta hrvatskih studija
    Zašto rektor Sveučilišta u Zagrebu Stjepan Lakušić ne potvrđuje akademika Stjepana Ćosića za v.d. dekana hrvatskih studija ako ga je vijeće izabralo?
    05.02.2023.
  • Paradoks Kristove smrti
    Paradoks Kristove smrti
    Kristova smrt na križu koje se spominjemo na Veliki petak za kršćane je smrt u drugom licu, smrt najbliže osobe, ali istovremeno i smrt koja daje život. Smrt za vjernike nije dokrajčenje, nego se život preobražava i postaje istinskim životom.
    05.02.2023.
  • Crna Gora, stvarni novi val ili povratak u prošlost?
    Crna Gora, stvarni novi val ili povratak u prošlost?
    Đukanović je propustio izgraditi strategiju i institucije koja bi ojačala nacionalni identitet, narod koji bi bio kralježnica obnovljene države i stoga ostaje opasnost daljnje asimilacije crnogorskog nacionalnog tkiva u jedan davni, ali vječni san.
    05.02.2023.

Najčitanije

Pomoć

SAD šalje Kijevu vojnu pomoć od 200 milljuna dolara, a Oslo sustave protiv dronova

Crno more

Navodna ruska mina eksplodirala kod rumunjskog turističkog odredišta

Od ponoći raste cijena goriva

Benzin poskupljuje za tri, a dizel deset centi po litri

HNL

Livaja s dva gola 'poništio' neiskorišteni jedanaesterac. Istra 1961 - Osijek 4-4

Mediji

Prvi ispitani uhićenici bit će raspoređeni u 14 zatvora po Grčkoj

Italija

Od subote na Lampedusu raznim plovilima stiglo gotovo 1000 migranata

Ancelotti

Modrić i Kroos su nam važni i neće biti pričuvni igrači

Revolt Grka

Građani traže slobodan pristup plažama

Banner sekcija Najčitanije - Detalji vijesti - test banner
  • Impressum
  • Marketing
  • Kontakt
  • Uvjeti korištenja
svijet.hr

Copyright (c) svijet.hr. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.  |  Postavke kolačića

Ova web stranica koristi kolačiće

Kolačiće koristimo za prilagođavanje sadržaja i oglasa, za pružanje značajki društvenih medija i za analizu prometa. Također dijelimo informacije o vašoj upotrebi naše web-lokacije s našim društvenim medijima, oglašivačkim i analitičkim partnerima koji ih mogu kombinirati s drugim informacijama koje ste im dali ili koje ste prikupili iz upotrebe svojih usluga.
Prihvaćam sve kolačiće Prihvaćam odabrane Postavke kolačića Ne prihvaćam