Predsjednica Hrvatske javnobilježničke komore (HJK) Zvijezdana Rauš-Klier ocijenila je da tarife javnih bilježnika vrijede čak 70 posto manje nego 1995. podsjećajući da je riječ o funkcionalnom dijelu pravosuđa te službi koja se razvija, djeluje preventivno i u korist građana.
"Od 1995. do danas nominalnim smanjenjem pojedinih stavki i padom vrijednosti novca javnobilježnička tarifa je umanjena za 70 posto. Trend smanjenja treba preokrenuti u pozitivnom smjeru i sada izneseni prijedlog ministarstva je na tom tragu", kazala je Rauš-Klier u razgovoru za Hinu.
Ministarstvo pravosuđa i uprave nedavno je u javno savjetovanje uputilo prijedlog izmjena javnobilježničkih tarifa prema kojemu bi one u prosjeku rasle za 25 posto, a neke i više, što je izazvalo brojne reakcije u javnosti.
Rauš-Klier, pak, smatra da je pravilno određena tarifa način da se osigura adekvatna materijalna osniva za rad u svim vrstama predmeta.
"Da bi se razumio sustav tarifa, treba znati da je javno bilježništvo pod kontrolom Ministarstva pravosuđa i uprave i HJK. Svaki predmet i postupanje u njemu je proveden na detaljno propisani način te je podložan kontroli. Javni bilježnik ne smije raditi druge poslove. Stoga je naša služba javna, a ne usluga podložna tržištu".
Navodi i da javni bilježnici iz ostvarenih prihoda u cijelosti financiraju opremu i prostor, arhiv, računalni sustav, edukacije i plaće svojih suradnika. Suradnici koji su u statusu prisjednika, savjetnika i vježbenika imaju plaće najmanje u propisanom iznosu, a svi su magistri prava te svi, osim vježbenika, s pravosudnim ispitom, dok prisjednici imaju i položen javnobilježnički ispit.
"Pristup javnobilježničkoj službi imaju svi građani i vrlo su jasno zakonom propisani razlozi kada javni bilježnik smije ili pak mora odbiti službenu radnju. Činjenica da se kod javnog bilježnika plaća javnobilježnička pristojba (direktni prihod državnog proračuna), javnobilježnička nagrada (iznos koji obuhvaća poduzete radnje) i PDV, ne utječe na mogućnost pristupa", kaže predsjednica HJK.
Tarifa treba vrednovati i radnje koje strankama nisu vidljive
Podsjeća i da Zakon o javnobilježničkim pristojbama te neki drugi propisi određuju kada stranka može biti oslobođena pristojbe, a javni bilježnik mora navesti pravni temelj oslobađanja.
"Oslobađanja od nagrade se može odobriti socijalno ugroženoj osobi, žrtvama domovinskog rata i invalidima domovinskog rata. Oslobađanje nije moguće za javnobilježničke radnje u svezi s trgovačkim društvima, ustanovama i zadrugama, radnje kojima se stiče imovinska korist bilo u novcu, nekretninama, pokretninama, vrijednosnim papirima i pravima te radnje za koje nije neophodno sudjelovanje javnog bilježnika da bi se ostvarilo pravo s istim pravnim posljedicama".
Tarifa, dodaje, treba vrednovati i radnje koje strankama nisu naročito vidljive kao naprimjer da javni bilježnici kod sastava ili ovjere ugovora o prometu nekretnina obavljaju i dostavu podataka u Poreznu upravu i u bazu podataka za procjenu nekretnina.
Također su, ukoliko javni bilježnici sastavljaju ugovor u obliku javnobilježničkog akta, oni obveznici provjera po propisima o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma te međunarodnih sankcija, a provjeravaju i bazu podataka o kažnjavanim osobama za pojedina kaznena djela.
U prilog podizanju tarife, čije je donošenje prošle godine s Komore preneseno na ministarstvo, iznosi i podatak da se već nekoliko godina za upražnjena javnobilježnička mjesta u manjim sredinama teško nalaze kandidati, baš zato što se ne može ostvariti niti minimum prihoda potreban za funkcioniranje ureda.
Izazovi digitalizacije
"Uz sve navedeno suočavamo se i s velikim izazovima digitalizacije, ali to je uvjet da bi naša služba funkcionirala prilagođena novim zahtjevima društvenog i gospodarskog okruženja", navodi Rauš-Klier.
Dodaje da je ključno pitanje na početku bilo očuvanje postojećih nadležnosti koje je trebalo u tehničkom smislu transformirati korištenjem informacijske tehnologije i prilagoditi zahtjevima društva 21. stoljeća i propisima EU, ali uz očuvanje kvalitete postupka koji postoji u analognom svijetu.
"Danas vidimo da su nadležnosti ne samo sačuvane, već da je Ministarstvo pravosuđa i uprave ukazalo veliko povjerenje javnim bilježnicima dodijelivši nam u rad nove. Pritom prvenstveno mislim na povjerene poslove u vidu ovršnih predmeta od rujna 2021. a uskoro ćemo se uhvatiti u koštac sa obnovom zemljišnih knjiga i postupanjem u nespornim izvanparničnim stvarima".
Rauš-Klier ističe da je javnobilježnička služba specifičan dio pravosuđa, prikladna za vanparnične nadležnosti sudova koje građani najviše trebaju.
"Za razliku od bilježnika koji djeluju preventivno sudovi u parnicama rješavaju nastale sporove. Javnobilježnička služba djeluje preventivno kako bi broj sporova u velikom segmentu obveznih odnosa bio što manji. Logika postojanja službe kroz stoljeća u gotovo cijeloj Europi je 'bolje spriječiti nego liječiti'".
Kaže i da su zahvaljujući kvalitetnoj analizi hrvatske problematike javnih registara te najbolje prakse u EU, prvi put od 1995. javni bilježnici od strane ministarstva, Sabora i javnosti prepoznati kao značajni pozitivni faktor u transakcijama s nekretninama.
Važna uloga u pravnoj prevenciji
"To je potencirano upravo digitalizacijom koju je komora uz veliku podršku svih javnih bilježnika promptno provela. Prepoznato je koliku dodanu vrijednost kroz svoju aktivnost javni bilježnici daju u sferi obveznog i zemljišnoknjižnog prava, najviše u točnosti i ažurnosti zemljišnih knjiga i pravnoj sigurnosti. Slikovito to pokazuje i naslov jednog od Dana EU pravosuđa; kada se pravnu prevenciju koju daju javni bilježnici opisalo sloganom 'Mačak u vreći i kako ga izbjeći'. Javni bilježnik sastavljajući ugovor štiti i kupca i prodavatelja".
Ali, podsjeća predsjednica HJK, digitalizacija u bilježništvu nije od jučer. Proces je započeo s Hrvatskim upisnikom oporuka u digitalnom obliku 2004. godine, a od 2007. moguće je voditi sve upisnike u e-obliku. Komora je tako ustrojila i vodi, uz Hrvatski upisnik oporuka, Registar zadužnica i bjanko zadužnica te Registar anticipiranih naredbi i punomoći u elektroničkom obliku.
Od 1. siječnja 2018. svi javni bilježnici rade u novoj središnjoj web aplikaciji eNotar, a u punu funkcionalnost je 15. rujna 2021. pušten projekt e-Ovrhe, što je prvi potpuno digitalizirani pravni postupak u našoj zemlji.
S ciljem daljnje digitalne transformacije javnog bilježništva upravni odbor HJK je u lipnju 2021. donio odluku kojom je iniciran projekt izgradnje informatičke platforme za rad javnih bilježnika na daljinu, koja sadrži funkcionalnosti videokonferencije te udaljenog kvalificiranog elektroničkog potpisa.
"Jedan od preduvjeta za punu funkcionalnost NotarOnline platforme su zakonodavne izmjene, konkretno izmjene i dopune Zakona o javnom bilježništvu, kojima se u naš pravni sustav uvele digitalna (elektronička) javnobilježnička isprava te posljedično digitalna (elektronička) arhiva", smatra predsjednica HJK.
U budućnosti još jača i modernija javnobilježnička služba
Sve to u budućnosti bi, po njenim riječima, trebalo dovesti do jače, čvršće i modernije javnobilježničke službe koja će se uspjeti i dalje oduprijeti nasrtajima liberalizacije.
"Javni bilježnici oduvijek su bili ravnopravni dionici preventivnog pravosuđa. Nove nam kompetencije tek predstoje. Svojom kvalitetom rada dokazali smo građanima i Ministarstvu pravosuđa i uprave da ih zaslužujemo i možemo uspješno savladati".
Kaže i da služba svoju tridesetu godišnjicu treba dočekati spremna za izazove digitalnog doba, ali i dalje ostati utemeljena na vrijednostima europskog i hrvatskog javnog bilježništva koji imaju stoljetnu tradiciju.
"Iako je u današnje vrijeme nužan naglasak na uporabi digitalnih alata, sigurna sam da nas se ne može zamijeniti umjetnom inteligencijom i drugom tehnologijom. Javni bilježnik ima etičku, stručnu i savjetodavnu komponentu i jamac je nepristranog postupanja te zaštite najranjivijih skupina društva".
Rauš-Klier ističe i da je za razvoj javnog bilježništva, još od 1995. kada je ta služba obnovljena u Hrvatskoj, od velike važnosti međunarodna suradnja. Ona je još bitnija od 2013. od kada smo uz hrvatskog dužni primjenjivati kompleksno pravo EU.
"Sva tijela EU doživljavaju javno bilježništvo kao važan dio pravosuđa i potiču suradnju na prekograničnim predmetima i na izgradnji EU kao prostora vladavine prava i sigurnosti. To je sve izraženije s prodorom digitalizacije i često se od javnih bilježnika udruženih u CNUE (Vijeće notarijata EU) traže informacije o tome kako se pojedine uredbe EU u praski reflektiraju na građane i kakvi bi bili naši prijedlozi poboljšanja. Tu je najbolji primjer Uredba o nasljeđivanju u prekograničnim predmetima. Mi kao komora nismo u mogućnosti sami pribavljati stručne i znanstvene ekspertize koje dobivamo zahvaljujući našoj uključenosti preko tijela CNUE i komora članica".
Važnost međunarodne suradnje
Zato, dodaje Rauš-Klier međunarodna aktivnost HJK ima minimalni protokolarni karakter, ali otvara mogućnost korištenja resursa CNUE i svih članica, a to su 22 komore s preko 40.000 javnih bilježnika i oko 200.000 njihovih suradnika.
"Jedan od projekata u kojem smo 2022. sudjelovali, sufinanciran u najvećem dijelu od strane Europske komisije, a na koji smo izrazito ponosni je „Nesporno sudovanje“, čiji je fokus bio na analizi pravnih i ekonomskih aspekata transfera nadležnosti nespornih izvanparničnih postupaka sa sudova na javne bilježnike, s posebnim naglaskom na aspekt digitalizacije".
Podsjeća da je HJK od osnivanja aktivni član i svjetske asocijacije notarijata UINL koja okuplja komore iz 92 države sa svih kontinenata.
"Posljednji, 30. međunarodni kongres UINL je početkom prosinca 2022. održan u Meksiku. Tadašnja predsjednica UINL-a Cristine Noemi Armelle, koju je naslijedio novoizabrani francuski bilježnik Lionel Galliez, osobno me pozvala da sudjelujem u otvorenju kongresa i kao glasnogovornica Međunarodne unije notarijata za Europu govorim u ime 41 europske komore", kazala je Rauš-Klier koja je tada izabrana za članicu upravnog odbora UINL-a.
"Time mi je pružena prilika da kao predstavnik jednog relativno malog notarijata aktivno sudjelujem u kreiranju politike na dobrobit svjetskog javnog bilježništva", zaključila je predsjednica HJK-a.
