“Taj je model posebno dobar za one zemlje u kojima se puno električne energije proizvodi uz pomoć plina, ali to ne rješava cijeli problem, a to su visoke cijene plina”, rekao je Filipović nakon sastanka ministara energetike država članica EU-a, koji su razgovarali o tome kako smanjiti rekordno visoke cijene energenata.
Ministri su se sastali nakon što su se čelnici država članica na svom samitu prošli tjedan zauzeli za uspostavu cjenovnog koridora za transakcije prirodnim plinom, čime bi se odmah ograničile previsoke cijene. Čelnici su od Komisije zatražili da pripremi privremeni okvir EU za ograničavanje cijena plina koji se koristi za proizvodnju električne energije.
Slijedom toga, Komisija je u utorak predstavila non-paper u kojem se predlaže rješenje koje bi moglo biti vrlo brzo usvojeno, a koje predviđa da se u ugovorima unaprijed fiksiraju cijene električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora i u nuklearnim elektranama na temelju stvarnih troškova proizvodnje, a ne prema cijeni plina. To bi automatski smanjilo količinu električne energije koja se prodaje po veleprodajnim cijenama plina na tržištu.
Glavna uloga proizvođača električne energije koji koriste plin bila bi regulirati nestabilnost proizvodnje iz obnovljivih izvora.
Ministar Filipović kaže da je riječ o dobrom modelu, ali da on ne rješava cijeli problem posebno u zemljama u kojima se ne koristi puno plin za proizvodnju električne struje, navodeći da se u Hrvatskoj samo oko jedne petine električne energije proizvodi uz pomoć plina.
“Da bi se riješio problem visokih cijena plina najvažnije je ograničiti cijene plina bilo kroz cjenovni koridor ili nekako drugačije te organizirati zajedničku javnu nabavu uz kreiranje novog burzovnog indeksa. To su stvari koje bi trebale smiriti cijene plina i omogućiti našim građanima i gospodarstvu da lakše prebrode razdoblje koje je ispred nas”, rekao je Filipović.
Komisija u svom non-paperu analizira kakav bi bio učinak da se tzv. 'iberski model', koji se koristi u Portugalu i Španjolskoj, počne primjenjivati u cijeloj Europskoj uniji.
Španjolska i Portugal ograničili su cijene plina koji se koristi za proizvodnju električne energije, odnosno proizvođači električne energije plaćaju plin po limitiranoj cijeni, a razlika u cijeni po kojoj se plin kupuje na tržištu pokriva se iz državnog proračuna. Time je smanjena cijena koju plaćaju potrošači za potrošenu električnu energiju.
Iako to nigdje izrijekom ne kaže, Komisija u svom non-paperu je zapravo protiv toga da se taj model uvede u cijeloj Uniji.
U tom dokumentu se navodi da bi taj model imao nejednak učinak na države članice. One u kojima se veliki dio električne energije proizvodi uz pomoć plina, poput Njemačke, Italije ili Nizozemske, plaćale bi vrlo velike subvencije plinskim elektranama.
S druge strane, države koje puno uvoze električnu energiju proizvedenu uz pomoć plina poput Francuske znatno bi profitirale jer bi cijene struje pale, a istodobno ne bi plaćale velike subvencije. Ispalo bi da, primjerice, njemački porezni obveznici subvencioniraju proizvodnju električne energije za Francusku.
Također se kaže da bi taj iberski model potaknuo još veću potrošnju plina, što bi dodatno povećalo cijene.
Filipović je rekao da većina zemalja podržava zajedničku nabavu plina, kreiranje novog burzovnog indeksa koji bi trebao stabilizirati i ograničiti veleprodajne cijene plina te uspostavu cjenovnog koridora, što predviđa najnižu i najvišu cijenu plina.
Istaknuo je da očekuje dogovor o tim prijedlozima na sljedećem sastanku ministara energetike, 24. studenoga.
