Neravnoteže na hrvatskom tržištu nekretnina posljednjih se godina produbljuju. Dobri poznavatelji kažu da ne vjerujete cijenama koje vidite u oglasnicima. Oni s manje dlake na jeziku kažu da ne vjerujete niti agentima jer oni zavaravaju klijente pokušavaju podići cijene jer time podižu i svoju proviziju.
Podaci ne lažu
U svakom slučaju, podaci su neumoljivi. Čak ni na vrhuncu tržišta nekretnina prije krize 2008. godine nije bilo tolike razlike između traženih i postignutih cijena. Dapače, razlika je sada mnogo veća. Prema posljednjim podacima, godišnji rast traženih cijena u posljednjih je godinu dana iznosio visokih 9,6 posto, pokazuju podaci Burze nekretnina. U isto vrijeme, godišnji rast postignutih cijena bio je gotovo upola manji - samo 5,3 posto.
Cijene za dobre stanove, na dobrim lokacijama se i dalje postižu isto kao što su i postavljene. Međutim, kod rabljenih stanova je situacija da vlasnici znaju optimistično postaviti cijenu pa se postignuta cijena zna razlikovati desetak posto, govore dobri poznavatelji tržišta nekretnina.
Siva zona
S druge strane, stanje na "terenu" signalizira kako plivamo u sivoj zoni plasmana gotovinskih viškova u nekretnine, a najviše je taj trend prisutan od trenutka uvođenja eura. Na određenim lokacijama u Zg je danas nemoguće kupiti i stari stan iz 1970.-tih ispod 3.000 eur/m2, a kada se pogleda baza realiziranih cijena, onda ni za novogradnju nema ugovora realiziranih na tim lokacijama po takvim cijenama. I onda statistika izgleda ovako kako izgleda.
Nova godina puna upitnika
Nova godina donijet će i nove izazove na tržištu. U HGK su uvjereni da bi nove stambene politike trebale potaknuti ponudu nekretnina za najam na tržištu, što bi posljedično trebalo dovesti do stabilizacije cijena.
Iako bi nove stambene politike trebale početi s primjenom sljedeće godine, sukladno s donošenjem novih ili izmijenjenih zakonskih propisa, zasad nitko sa sigurnošću ne može reći koliko će one zaista doprinijeti priuštivijem stanovanju.
