Sve više slušamo o IT uspjesima Lijepe Naše. Novi startupi pojavljuju se iz dana u dan s revolucionarnim idejama, a školarci osvajaju medalje na svjetskim informatičkim natjecanjima u zemlji koja je predmet informatike tek nedavno uvela kao obvezni. Odgovor na pitanje treba li Hrvatska biti nova informatička meka za investitore, tek treba odgovoriti. Svakako, Osijek je kao grad cijeli svoj branding okrenuo upravo prema tom sektoru kako bi se pozicionirao kao regionalno središte industrije, a male zemlje poput Estonije služe kao primjer Hrvatskoj kako okrenuti ploču iz postsocijalizma i iskoristiti IT za razvoj standarda.
Važnu okosnicu gigantskog IT biznisa čini kultura igranja videoigara koja je isključivo u porastu. Pri tome se razbijaju mnogi stereotipi: npr, 31% korisnika Steama u SAD-u, najveće svjetske platforme za distribuciju videoigara čine žene, čime korak po korak videoigre prestaju biti „stvar kojima se bave dečki“.
Što kažu mladi?
Ipak, idemo razmišljati o budućnosti i fokusirati se na mlade i djecu, najveće konzumente videoigara i vrsnih poznavalaca materije, što nekad nama roditeljima zna biti velik bauk. Prema podatcima Ipsos BrandPulsa u Hrvatskoj na ciljnoj skupini mladih osoba između 20 do 29 godina, čak 74.72% ispitanika potvrđuje da gejma u slobodno vrijeme, većina njih svaki dan. Dapače, 69.82% ženske populacije odgovorilo je pozitivno na ovo pitanje, a najpopularnija platforma više nisu računala, nego pametni telefoni na kojima aktivno gejma dobra četvrtina.
Znate li kolike su prosječne plaće developera u Hrvatskoj? Kako prenosi Večernji, prema istraživanju platforme Tabu.hr, prosječna plaća Juniora u developmentu je 7 900 kuna, a općenito na svim pozicijama 12 600 kuna. Da, dobro ste čuli, relativni progamer početnik zarađuje jednu doista pristojnu plaćicu za hrvatske standarde u industriji kojoj kronično fali radnika, gdje ipak u nadi za bolji znamenkama mnogi developerski talenti odlaze u razvijenije zemlje gdje su plaće (i uvjeti života) još bolji. Ako se vratimo na podatke Ipsosa gdje čak 41% ispitanika kaže da nemaju jasno definiranu poslovnu situaciju, a njih većina tvrdi da nemaju pomaka financijskog statusa na bolje, poprilično je jasno zašto je ne samo u Hrvatskoj, nego i u svijetu, sva ova pomama za edukaciju i zapošljavanje u IT sektoru uzela zamaha.
Hrvatska se budi u gamingu
Prema nekim podatcima, broj radnika zaposlenih u gaming industriji je tek 550 što je slabašno, ali je zato jako velik rast industrije igara u Hrvatskoj na godišnjoj bazi čak 50%, naspram europskog i svjetskog poretka od oko 10%. Lijepa naša itekako je pokazala da može i hoće u kompetitivnom svijetu gaminga. Svakako treba istaknuti našu najpoznatiju Serious Sam franšizu CROteama, masovne pucačine koja je svojim balkanskim stilom humora i genijalnim konceptom osvojila svijet i razvila doslovno svoj vlastit žanr. Dapače, ima tu i turističke promocije kada gejmeri iz svijeta gledaju cutscenove zagrebačkih tramvaja ili transparenata na hrvatskom naše navijačke kulture.
Izvor: Shutterstock
Isto tako, svjetske naslovnice svakako je popunila i inovativna puzzle igra Talos Principle istog studija, a veliku popularnost stekla je i multiplayer survival igra Scum čija se radnja odvija na hrvatskom otoku. Nova detektivska igra Saint Kotar, čija se radnja također odvija u Hrvatskoj, također je pobrala pozitivne kritike.
Izvor: Shutterstock
Pandemija je čak potaknula hrvatsku gaming industriju na rast. Prema izvješću Netokracije, u 2021. godini nizali su se i veliki ugovori, nagrade i naslovi. NK Osijek sad je dio eSport svijeta, osnovan je Hrvatski eSport Savez, otvoren je najveći gaming centa u Hrvatskoj – Hall of Game, a i HAVC raspisuje natječaje.
Zbrojimo dva i dva
Kada uzmemo u obzir da je razvoj videoigara nešto što percepiramo kreativno, a mladima je to bitno uz to što svakodnevno prakticiraju igranje, nije potrebna velika pamet da se zaključi kako je ovo sektor koji bi svojim plaćama itekako mogao mlade zadržati u Hrvatskoj. Dapače, teren koji se tek treba razviti potiče poduzeništvo –zašto ne bi čuli još više uspješnih priča?
Da su neki shvatili da buduće gaming talente treba podržati, govori i činjenica kako se otvaraju i prvi gaming sveučilišni studiji poput onog u zagrebačkoj Algebri ili Josipa Juraja Strossmayera u Osijeku. Mnogi naši developori ovu karijeru razvili su iz hobija, tako da treba pozdraviti trud stvaranja formalnog obrazovanja.
Nemir u kući pretvoriti u karijeru
Svaka medalja ima dvije strane, pa tako i gaming. Mladi, pogotovo djeca, često imaju probleme s ovisnošću u gamingu jer takav imerzivan svijet može poptuno zauzeti pažnju i po nekoliko sati dnevno, a sva oprema bez problema može biti uteg kućnom budžetu. Koliko puta sam i ja sam rekao „gle ove klince, umjesto da trče po kvartu tipkaju po tim tabletima“, a paralelno jedva čekam kad ću sjesti za svoj laptop i odigrati pokoji sat kada mi slobodno vrijeme to dopusti.
Postoji li jasna definacija tko je ovisnik o videoigrama? Ne, jer nekima to postaje lifestyle i karijera. Osobno, mislim da se ne treba to mjeriti u satima, nego po sljedećem parametru – koliko god da se netko igra, ako je u stanju voditi normalan socijalan život, zna prestati kad je previše, brine o zdravlju i gejmanje mu ne ometa svakodnevno obavljanje zadataka, ne treba se brinuti. Djeca danas pogotovo kao da se „moraju“ igrati da bi mogla biti cool među svojim prijateljima u školi, zbog internetskog slenga i načina izražavanja.
Izvor: Shutterstock
Sljedeći put kada se spremate osuditi nečije gejmerske navike, razmislite i o sljedećem, osim svega što je napisano iznad. Svijet videoigara je pored zabave odličan storyteller (što potvrđuje njihova sve veća primjena u obrazovne svrhe), mjesto na kojem se događa međunarodna socijalizacija, simulacija drugih uloga, pa često i učitelj povijesti ili svakodnevnog funkcioniranja stvari.
Ukoliko ste zabrinuti roditelj, promotrite koje igre vaše dijete konzumira. Provodi li sate na Football Manageru? Možda ga treba usmjeriti u biznis. Igra Cities Skylines? Možda ga treba potaknuti da razmisli o svojoj budućoj karijeri u urbanizmu. Obožava Assasins Creed? Budući povjesničar je na vidiku. Gleda nekakve kodove i brojke? Pustite, možda je gaming potaknuo vašeg klinca da razvije programerske sposobnosti, dapače, razgovarajte i s njim i neka vam pokaže što može.
Biti roditelj i mlad u ovom digitaliziranom svijetu punom virtualnih opasnosti nije lako. Vremena se mijenjaju, zasloni preuzimaju život, ali to ne treba biti nužno loše jer gaming, ako se njime dobro upravlja, može postati plafon novih hrvatskih uspjeha. Dijete treba usmjeriti prema odgovornom ponašanju da iz svojeg hobija shvati samog sebe, a mlade koje to interesira obrazovati da budu nove svijetle točke hrvatske startup scene – to nam svima treba.
Izvor: Shutterstock
