Kremlj poručuje da nema namjeru napustiti Iran jer se suočava s očekivanim izravnim napadom Izraela.
Iran je pod pritiskom jer su njegovi opunomoćenici, militantne skupine Hamas i Hezbollah, izloženi žestokim izraelskim napadima u Gazi, odnosno Libanonu. Islamska Republika također se suočava s mogućnošću izravnog napada Izraela u znak odmazde za raketni napad koji je pokrenuo protiv svog regionalnog rivala početkom mjeseca.
Nakon što je pomogao Rusiji u njezinom ratu protiv Ukrajine, analitičari su nagađali da Iran sada traži osvetu i podršku od Rusije u svom vlastitom času potrebe, iako je oblik koji bi to mogao biti neizvjestan.
Na pitanje CNBC-a kako Rusija vidi status svog odnosa s Iranom tijekom pojačanih napetosti na Bliskom istoku i kako će uravnotežiti svoje konkurentske interese i saveze u regiji — Kremlj je rekao da namjerava produbiti svoje savezništvo s Teheranom.
“Razvijamo suradnju s Iranom u raznim područjima. Namjeravamo to činiti i dalje", rekao je tajnik za tisak Kremlja Dmitrij Peskov u utorak za CNBC.
"Ova suradnja ni na koji način nije usmjerena protiv trećih zemalja", inzistirao je u komentarima poslanim e-poštom koje je preveo Google. Nije izravno odgovorio je li Iran od Rusije tražio potporu protiv Izraela.
Rusija je bliski saveznik Irana, ali mora pažljivo balansirati brojna vojna i gospodarska partnerstva na širem Bliskom istoku. To je jedna od rijetkih zemalja koja je zadržala dobre odnose i s Iranom i Izraelom, unatoč njihovom neprijateljstvu, kao i s drugim ključnim igračima u regiji poput Saudijske Arabije, Sirije i Ujedinjenih Arapskih Emirata. Peskov je za CNBC rekao da Rusija "održava dijalog sa svim stranama uključenim u sukob na Bliskom istoku".
Međutim, odnosi Moskve i Teherana nedvojbeno su se razvili otkako je Rusija napala Ukrajinu u veljači 2022. Iran je navodno opskrbio Rusiju bespilotnim letjelicama za jednosmjerni napad i, u posljednje vrijeme, projektilima kratkog dometa za korištenje protiv Ukrajine, u zamjenu za vojnu tehnologiju i opremu iz Moskve.
Dvije zemlje poriču da je došlo do bilo kakve razmjene oružja tijekom ukrajinskog rata, ali su obje zbog toga bile oštro sankcionirane od strane zapadnih zemalja.
Analitičari su za CNBC rekli da Iran sada ima veću potrebu za ruskim protuzračnim obrambenim sustavima i vojnim obavještajnim podacima kako bi otkrili i obranili se od osvetničkog napada koji je Izrael obećao izvršiti kao osvetu za iranski napad balističkim projektilima na njegov teritorij 1. listopada. .
Odmazda se tek treba ostvariti i ne znamo mete ni vrijeme napada. Izrael se zavjetovao da će pokrenuti napad, iako je uvjeravao SAD da neće gađati iranska nuklearna ili naftna postrojenja.
Nakon što je Hezbollah koji podržava Iran preuzeo odgovornost za napad dronom prošlog tjedna na dom izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, rekao je da će Iran i njegovi opunomoćenici, koje je nazvao "osovinom zla", platiti visoku cijenu za pokušaj atentata.
“Iranski agenti koji su pokušali ubiti mene i moju suprugu danas [subota] napravili su veliku pogrešku”, rekao je u izjavi objavljenoj na X.
“Ovo neće odvratiti mene i državu Izrael od nastavka rata oživljavanja protiv naših neprijatelja kako bismo osigurali našu sigurnost za generacije. Kažem Irancima i njihovim partnerima u osovini zla: Svatko tko naudi građanima Države Izrael platit će visoku cijenu za to”, dodao je.
Da bismo vidjeli kako bi Rusija mogla izgledati da podrži Iran, sve su oči sada uprte u summit BRICS-a koji se održava u Kazanu, na jugozapadu Rusije.
Izvorno grupa sastavljena od velikih gospodarstava u razvoju Brazila, Rusije, Indije, Kine i Južne Afrike, organizacija se sada proširila i uključuje Iran, među nekoliko drugih zemalja s onoga što je postalo poznato kao "Globalni jug", za razliku od industrijaliziranih “Globalni sjever” Zapada.
Općenito se očekuje da bi ruski predsjednik Vladimir Putin i njegov iranski kolega, Masoud Pezeshkian, na summitu mogli potpisati sveobuhvatni sporazum o strateškom partnerstvu, signalizirajući da će produbiti suradnju u nizu područja, a potencijalno i na vojnoj razini.
