Saveznici Kijeva možda će morati uspostaviti pomorski koridor nakon propasti UN-ovog dogovora o izvozu ukrajinskog žitu, kaže bivši vrhovni zapovjednik savezničkih snaga NATO-a u Europi James Stavridis.
Moskva riskira izazivanje izravnog rata s NATO-om presretanjem brodova u međunarodnim vodama i nastojeći nametnuti gospodarsku kontrolu nad Ukrajinom, upozorio je u razgovoru za Politico.
Bivši američki admiral, koji je vodio snage Saveza na kontinentu između 2009. i 2013., rekao je da bi eskalacije na moru, uključujući ruski ukrcaj na turski brod u nedjelju, mogle natjerati saveznike Kijeva da interveniraju.
"Akcije Rusije u međunarodnim vodama Crnog mora stvaraju stvarni rizik od eskalacije između NATO-a i Ruske Federacije", rekao je Stavridis. NATO, nastavio je, "neće dati oružje i novac Ukrajini, samo da bi gledao kako Rusija guši njihovu ekonomiju ilegalnom blokadom."
U utorak je rusko ministarstvo obrane potvrdilo da je ispalilo hice upozorenja prije ukrcaja na teretni brod koji plovi pod zastavom Palaua, a koji je ukrajinski ministar vanjskih poslova identificirao kao turski.
Stavridis je osudio tu taktiku kao "ravnu piratstvu", pri čemu se Kremlj još više potrudio potkopati trgovinu između Ukrajine i ostatka Europe.
"Ako Rusija počne otimati brodove ili ih pokuša preplašiti, mislim da će NATO vjerojatno odgovoriti podupiranjem humanitarnog koridora za brodove", rekao je Stavridis. Savez bi mogao zaštititi plovila koja idu u i iz ukrajinske luke Odesa borbenim zrakoplovima i eventualno ratnim brodovima NATO-a u pratnji".
Napetosti u Crnom moru dramatično su eskalirale otkako se Rusija jednostrano povukla iz UN-ovog sporazuma o žitu u srpnju i upozorila kako bi se brodovi koji putuju u ukrajinske luke mogli smatrati vojnim ciljevima. Kao odgovor, Ukrajina je napadom pomorskog drona na tanker ciljala ruski izvoz energenata, a od 23. kolovoza proglasila je vode oko ruskih crnomorskih luka "područjem rizika od rata".
Kao odgovor na rusko povlačenje iz sporazuma o žitu, glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg optužio je Rusiju za "opasne i eskalirajuće poteze u Crnom moru". NATO, dodao je, "pojačava nadzor i izviđanje u regiji Crnog mora, uključujući pomorske patrolne, zrakoplove i bespilotne letjelice".
Turska je istovremeno pozvala Rusiju da se ponovno pridruži sporazumu, a njeno Vijeće za nacionalnu sigurnost je reklo da napetost u Crnom moru ne idu nikome u korist. Turski predsjednik Erdogan navodno bi se trebao sastati s Putinom krajem mjeseca, a na dnevnom redu će vjerojatno biti i trgovina žitaricama.
Do povlačenja Rusije, sporazum o žitu UN-a osiguravao je da 32,9 milijuna tona usjeva sigurno napusti ukrajinske crnomorske luke, čime je izbjegnut rizik od gladi u siromašnijim zemljama. Ruski predsjednik Vladimir Putin, umjesto toga odlučio je besplatno opskrbljivati žitom određene afričke zemlje, zavisno od slučaja do slučaja.
Nakon tog poteza, ruske oružane snage napale su ukrajinska skladišta žita duž obala Crnog mora, uništivši pritom navodno 60 tisuća tona hrane. Rusija je također u više navrata raketama i dronovima gađala ukrajinske dunavske riječne luke Reni i Izmail, udaljene tek stotinjak metara od granice s Rumunjskom, članicom NATO-a.
Unatoč tome, Kijev je proglasio "privremeni koridor" za pomorski promet iz svojih južnih luka, dopuštajući brodovima koji su tjednima bili zatvoreni u luci da uđu u međunarodne vode. U srijedu je objavljeno da je prvi kontejnerski brod pod zastavom Hong Konga, isplovio, unatoč prijetnji Moskve.
