svijet.hr
30. Rujan 2023.
  • Društvo
  • Geopolitika
  • Mojbiz
  • Kultura & Scena
  • Sport
  • Lifestyle
  • Tehno
  • Komentari
search
highlight_off
person
personPrijavi se u svoj SVIJEThr profil. disabled_by_default
*
*

Dokažite da niste robot! Upišite rezultat:

Zaboravljena lozinka?

Nemaš korisnički račun? Registriraj se!

passwordZaboravljena lozinka? disabled_by_default

Unesite e-mail s kojim ste se registrirali i poslat ćemo vam link za resetiranje lozinke.

*

Dokažite da niste robot! Upišite rezultat:

assignmentRegistracija disabled_by_default
*
*
*
*
*
*

Dokažite da niste robot! Upišite rezultat:

*
JANAF
Bernays
Bernays

Samo u prvih šest mjeseci 2022. ukradeno 100 milijuna eura NFT-ova

Samo u prvih šest mjeseci 2022. ukradeno 100 milijuna eura NFT-ova
RUJAN
06
2022

Krenulo je kao odličan koncept - NFT (non-fungible token ili nezamjenjivi žeton) je zamišljen kao neka vrsta digitalne potvrde o vlasništvu. Primjena je moguća u digitalnom svijetu kako bi, primjerice, autor dokazao da je neko digitalno djelo poput slike ili skladbe njegovo. Primjena je moguća i u stvarnom svijetu, gdje NFT u teoriji može biti digitalni potpis, dokaz vlasništva nad nekretninom, vozilom ili fizičkim umjetničkim djelom poput skuplture.

Slično kriptovalutama, NFT-ovi koriste kriptografiju i tehnologiju blockchaina kako bi pratili transakcije u kojima su sudjelovali. Krajnje pojednostavljeno, u samoj datoteci NFT-a, koja je vidljiva svima na internetu, upisani su svi dosadašnji vlasnici. Tehnologija je to, tvrde njeni pobornici, koja će olakšati poslovanje i donijeti mnoge dobrobiti ljudima. Sve to bez središnjeg autoriteta, posve decentralizirano i digitalizirano.

U praksi, NFT se pokazao tek izvrsnim poligonom za prevare. Londonska kompanija Elliptic, specijalizirana upravo za otkrivanje računalnog kriminala vezanog uz kriptovalute i druge digitalne tehnologije, u nedavno objavljenom izvješću tvrdi kako je u prvih šest mjeseci 2022. ukradno oko NFT-ova u vrijednosti od 100 milijuna eura, uz prosječnu vrijednost od 300 tisuća eura po slučaju krađe.

Umjesto vrhunske tehnologije budućnosti, NFT-ovi i kriptovalute postaju u najboljem slučaju prilike za beskrupulozne špekulante, a u najgorem slučaju predmet krađe od legitimnih vlasnika. Čini se kako središnje banke, agencije za nadzor tržišta i drugi kontrolni mehanizmi na konvencionalnim financijskim tržištima ipak nečemu služe.

Kriminalci su se pokazali maštovitima i kreativnima, žetone su krali koristeći se lažnim predstavljanjem, postavljajući na internet lažne web stranice, hakirajući korisničke račune na društvenim mrežama… Najkreativniji je svakako takozvani trojanski NFT. Riječ je o NFT-u u kojem je skriven zlonamjerni softver. Pošaljete ga osobi koja posjeduje druge NFT-ove, i čim ga ova prihvati, Trojanac isprazni njene račune.

Na internetu ste možda uočili karakteristične crteže šaljivo odjevenih majmuna. Riječ je o najpoznatijoj seriji NFT-ova, poznatoj kao Bored Ape Yacht Club. Imati barem jednog od majmuna iz kolecije BAYC statusni je simbol u krugovima ljudi koji se bave kriptovalutama, mnogi od njih ih koriste kao profilne slike na društvenim mrežama. Cijene tih NFT-ova kreću se i u stotinama tisuća eura, a upravo BAYC je bio žrtva jedne od najvećih ovogodišnjih prevara. Hakeri su uspjeli privremeno preuzeti službeni Instagram profil BAYC-a i postaviti na njega zlonamjerni link. Svi korisnici koji su kliknuli na njega ostali su bez svojih majmuna, a ukupna vrijednost ukradenih NFT-ova procijenjena je na tri milijuna eura. Neki od njih preprodani su već istog dana za velike iznose.

Ipak, i taj zločin doima se kao bura u čaši vode u usporedbi s nekim povijesnim skandalima na kripto tržištu. Najstarija i najvažnija kriptovaluta zove se bitcoin, a upravo oko bitcoina odigrali su se i najveći zločini.

Tada najveća svjetska burza za kriptovalute, MtGOX, objavila je u veljači 2014. da joj je ukradeno oko 850 tisuća bitcoina, većinom vlasništvo korisnika burze, tada vrijednih više od 400 milijuna eura (danas bi vrijedili 20 milijardi eura). Jedan dio ukradenih bitcoina u međuvremenu je vraćen, ali za veći dio se i dalje ne zna gdje je. Nasljednik MtGOX-a, Bitfinex, nastavio je u sličnom tonu, između optužbi za manipulacije cijenom bitcoina i povremenog “gubljenja” dijela korisničkog novca. Najveći takav slučaj odnosio se na nestanak 120 tisuća bitcoina 2016. godine. Ove su godine uhićene osobe koje su pokušale oprati ukradene bitcoine, u trenutku uhićenja vrijedne oko tri i pol milijarde eura. Riječ je o bračnom paru u kojem je jedna polovica bio ruski mađioničar, imigrant u SAD, a druga polovica vjerojatno najgora reperica u povijesti glazbe.

Umjesto vrhunske tehnologije budućnosti, NFT-ovi i kriptovalute postaju u najboljem slučaju prilike za beskrupulozne špekulante, a u najgorem slučaju predmet krađe od legitimnih vlasnika. Čini se kako središnje banke, agencije za nadzor tržišta i drugi kontrolni mehanizmi na konvencionalnim financijskim tržištima ipak nečemu služe.

PODIJELI
VIJEST

MOŽDA ĆE VAS INTERESIRATI
RUJAN
06
2022
<
>
  • Zašto Vučićevo obraćanje o napadu na kosovsku policiju, ne daje odgovore?
    Zašto Vučićevo obraćanje o napadu na kosovsku policiju, ne daje odgovore?
    Obraćanje srbijanskog predsjednika pokazuje tri stvari, ili se radilo o napadu na koje Srbija nema utjecaja bilo da se radi o organiziranom kriminalu ili o nekim vanjskim snagama tipa Wagnerovaca, dok je on zatečen i nema sve informacije.
    06.09.2022.
  • Kako spačke i crne rupe uz medijsku pompu zamagljuju istinu
    Kako spačke i crne rupe uz medijsku pompu zamagljuju istinu
    Ljude zanima crna kronika, što crnja to primamljivija, da u njoj utaže svoje pohlepe, strasti, nevolje, strahove. Takav mentalni sklop nacije hrani hrvatske političare na čelu s onim koji bi trebao biti primjer i nažalost u natapanju crnilom, doista jest.
    06.09.2022.
  • Procjenjujemo li realno političare
    Procjenjujemo li realno političare
    Čini se ponekad kao Sizifov posao pokušati dokučiti na koji način šira javnost ocjenjuje političare, kandidate za političke funkcije ili državne dužnosnike.
    06.09.2022.
  • Ukrajinske investicije u peradarsku industriju, poticaj konkurentnosti ili kamen spoticanja?
    Ukrajinske investicije u peradarsku industriju, poticaj konkurentnosti ili kamen spoticanja?
    Javna je tajna kako hrvatska prehrambena industrija godinama sanja dugoročnu strategiju i sanacijski proces, kojom bi dobila novi zamah za naredno desetogodišnje ili duže razdoblje.
    06.09.2022.
  • Ivan Brodić, nema plinske afere, samo izrežirane antiposlovne predstave?
    Ivan Brodić, nema plinske afere, samo izrežirane antiposlovne predstave?
    Ivan Brodić energetski stručnjak i glavni urednik portala EnergyPress na svojim je društvenim mrežama napisao zanimljivo stajalište i analizu aktualne plinske afere.
    06.09.2022.
  • Tako to ide kad se igra srcem, čestitam Hrvatska!
    Tako to ide kad se igra srcem, čestitam Hrvatska!
    Tjedan dana od crnogorskih izbora slažu se kombinacije za saziv vlade. Bez obzira kakve one bile, činjenica je da su pobjednici izbora manjine, a tamošnja stabilna hrvatska manjina nije samo glas, već ključna poluga bez koje se ne može ni kilometar dalje.
    06.09.2022.
  • Zašto zaostajemo za stranim investicijama
    Zašto zaostajemo za stranim investicijama
    U razdoblju između 2009 i 2022. godine Hrvatska ima 30 posto manje stranih investicija nego li Srbija, a u Srednjoj Europi jedino je Slovačka iza nas, dok druge zemlje imaju više stotina postotaka više takvih investicija.
    06.09.2022.
  • Zaštita autonomije Fakulteta hrvatskih studija
    Zaštita autonomije Fakulteta hrvatskih studija
    Zašto rektor Sveučilišta u Zagrebu Stjepan Lakušić ne potvrđuje akademika Stjepana Ćosića za v.d. dekana hrvatskih studija ako ga je vijeće izabralo?
    06.09.2022.
  • Paradoks Kristove smrti
    Paradoks Kristove smrti
    Kristova smrt na križu koje se spominjemo na Veliki petak za kršćane je smrt u drugom licu, smrt najbliže osobe, ali istovremeno i smrt koja daje život. Smrt za vjernike nije dokrajčenje, nego se život preobražava i postaje istinskim životom.
    06.09.2022.
  • Crna Gora, stvarni novi val ili povratak u prošlost?
    Crna Gora, stvarni novi val ili povratak u prošlost?
    Đukanović je propustio izgraditi strategiju i institucije koja bi ojačala nacionalni identitet, narod koji bi bio kralježnica obnovljene države i stoga ostaje opasnost daljnje asimilacije crnogorskog nacionalnog tkiva u jedan davni, ali vječni san.
    06.09.2022.

Najčitanije

Pomoć

SAD šalje Kijevu vojnu pomoć od 200 milljuna dolara, a Oslo sustave protiv dronova

Crno more

Navodna ruska mina eksplodirala kod rumunjskog turističkog odredišta

Od ponoći raste cijena goriva

Benzin poskupljuje za tri, a dizel deset centi po litri

HNL

Livaja s dva gola 'poništio' neiskorišteni jedanaesterac. Istra 1961 - Osijek 4-4

Mediji

Prvi ispitani uhićenici bit će raspoređeni u 14 zatvora po Grčkoj

Italija

Od subote na Lampedusu raznim plovilima stiglo gotovo 1000 migranata

Ancelotti

Modrić i Kroos su nam važni i neće biti pričuvni igrači

Revolt Grka

Građani traže slobodan pristup plažama

Banner sekcija Najčitanije - Detalji vijesti - test banner
  • Impressum
  • Marketing
  • Kontakt
  • Uvjeti korištenja
svijet.hr

Copyright (c) svijet.hr. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.  |  Postavke kolačića

Ova web stranica koristi kolačiće

Kolačiće koristimo za prilagođavanje sadržaja i oglasa, za pružanje značajki društvenih medija i za analizu prometa. Također dijelimo informacije o vašoj upotrebi naše web-lokacije s našim društvenim medijima, oglašivačkim i analitičkim partnerima koji ih mogu kombinirati s drugim informacijama koje ste im dali ili koje ste prikupili iz upotrebe svojih usluga.
Prihvaćam sve kolačiće Prihvaćam odabrane Postavke kolačića Ne prihvaćam