Ishođene su naime građevinska dozvola za rekonstrukciju zgrade koju su oštetili zagrebački i petrinjski potres, te ponude da se, dok obnova bude trajala, preseli na Jordanovac ili u Buzin.
Dok se odabir lokacije još čeka, već sada je poznato da će se saborska zgrada, koja ima status zaštićenog kulturnog dobra, obnoviti od temelja do krova, kako bi bila sigurna kod eventualnih novih potresa.
Zgrada, koja se koristi od početka 20. stoljeća, nikada nije bila ozbiljnije obnavljana. Sredinom 90-ih uređen je tek njezin manji dio, prizemlje, nekoliko dvorana, restoran, kafić, ugrađen lift, a prije nekoliko godina kozmetički i nekoliko ureda.
Procjena je da će obnova, koja bi trebala početi iduće godine potrajati nekoliko godina, moguće cijeli novi saborski saziv. Aktualni će svoj mandat zaključiti u saborskoj zgradi.
Potvrđena četvorica ministara
Godinu 2023., Sabor je otvorio i zatvorio izborom novih ministara, u siječnju Branka Bačića i Šime Erlića, na kraju prosinca Damira Habijana, između njih Ivana Anušića.
Bačić je od Ivana Paladine preuzeo resor graditeljstva i 'pogurao' obnovu na Banovini, Erlić je od Nataše Tramišak preuzeo Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU.
Anušić je zamijenio Marija Banožića, ministra obrane smijenjenog nakon što je skrivio prometnu nesreću u kojoj je poginuo mlađi muškarac.
Habijan je preuzeo Ministarstvo gospodarstva umjesto Davora Filipovića koji je smijenjen nakon što se otkrilo da su preko njegova savjetnika Jurice Lovrinčevića povjerljive informacije curile u javnost, odnosno u Most i otvorile novu aferu, Mrežu.
Odjeci raznih afera
Uz tu, i druge su afere imale svoj odjek u radu Sabora.
Most je posebno gurao aferu Plin za cent, u kojoj je HEP oštećen za više milijuna eura, desna oporba aferu Zambija, cijela oporba aferu SMS, vezanu uz zapošljavanje u Hrvatskim šumama, zbog koje je u Sabor, na traženje oporbe u veljači morala doći i glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj Šipek.
Na zahtjev oporbe došla je još jednom, u rujnu kako bi izvijestila o radu DORH-a u 2022. te odgovorila zašto se nitko nije javio na natječaj za ravnatelja Uskoka, kojeg nema od travnja nakon što je ostavku podnijela bivša ravnateljica Vanja Marušić.
Zbog plinske afere u HEP-u, te stanja u pravosuđu koje je rezultiralo najdužim štrajkom u povijesti Hrvatske, Sabor je izvanredno zasjedao u srpnju, sjednicu je sazvao predsjednik Republike Zoran Milanović na zahtjev oporbe, no na sjednici se nije pojavio.
Sabor je odbio zaključke koje je o toj aferi predložio Milanović, a po kojima je trebao obvezati Vlada da u roku od 15 dana utvrdi koje su institucije i osobe odgovorne za financijsku štetu nanesenu HEP-u u provedbi Uredbe o otklanjanju poremećaja na tržištu energije.
Prihvatio je, međutim, zaključke saborske većine da je predsjednikovo sazivanje izvanredne sjednice bilo nepotrebno jer Vlada poduzima sve mjere potrebne za utvrđivanje okolnosti u provedbi te Uredbe.
Oporba željela smijeniti premijera, Grlića Radmana i Vučković
Na inicijativu Domovinskog pokreta, a uz potporu ostale oporbe, Sabor je veljači raspravljao o povjerenju Andreju Plenkoviću, prvi put od kako je preuzeo vlast 2016.
DP ga je 'teretio' za brojne korupcijske afere, neprovođenje zdravstvene reforme, do tada sporu obnovu od potresa, no vladajući su to odbili, pa je oporbeni pokušaj opoziva propao.
Na isti je način u listopadu završio drugi pokušaj oporbe da smijeni ministra vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana. Na teret mu je stavljala da u imovinsku karticu nije upisao dividendu od 2,1 milijun eura dobivenu od obiteljske tvrtke Agroproteinka.
Pokušaj ministrove smjene pao je u jeku afričke svinjske kuge, bolesti koja je poharala svinjogojstvo u dijelovima Slavonije, ali i dala posla toj tvrtki koja, uz ostalo, zbrinjavaa svinje eutanazirane zbog te bolesti.
Nezadovoljna načinom na koji su ona i njezino ministarstvo reagirali na afričku svinjsku kugu, oporba je propitivala i rad ministrice poljoprivrede Marije Vučković, optužujući je da nije donosila prave mjere, da je time omogućila širenje bolesti i uništavanje tradicionalnog svinjogojstva u Slavoniji. Većina oporbi nije povjerovala, pa je stala iza ministrice.
Sabor je odbio i oporbene inicijative da kroz istražna povjerenstva propita rad Nacionalnog stožera i drugih institucija u doba covida, da utvrdi razloge nekontroliranog rasta cijena hrane, a istu je sudbinu podijelilo i nekoliko oporbenih interpelacija.
Novi zakon o izbornim jedinicama
Na Vladin prijedlog, Sabor je ove godine u dva navrata mijenjao ovogodišnji Državni proračun te donio proračun za 2024. godinu,
Odradio je velik zakonodavni posao donošenjem zakona o pomorskom dobru, o neradnoj nedjelji, o održivom turizmu, o plaćama u državnoj i javnim službama, o inkluzivnom dodatku, zakone koji se tiču mini mirovinske reforme, većeg dječjeg doplatka, nacionalne naknade za starije, roditelja-njegovatelja.
Donio je i novi Zakon o izbornim jedinicama po kojemu će se birati slijedeći, 11. saborski saziv. Postojeći izborni sustav nije promijenjen, jesu u određenoj mjeri karte izbornih jedinica, slijedom čega oko petina birača mijenja jedinicu u kojoj glasuje.
Kratko nakon što je donijet, Zakon je morao na „popravni“, jer ga je predsjednik Republike Zoran Milanović potpisao dva dana kasnije od 1. listopada, kada je bilo predviđeno da stupi na snagu.
Oporbeno lupanje po klupama
Otkako je početkom 90-ih godina prošlog stoljeća, kad se već naslućivala balvan revolucija, HDZ-ov Ivan Bobetko gađao aktovkom Dušana Zelenbabu, zastupnika SDS-a iznerviran njegovim riječima, javnost je svjedočila raznim situacijama u Saboru, no ni jedna nije usporediva sa jednosatnim lupanjem po klupama kojim je oporba 'popratila' Godišnje izvješće premijera Plenkovića o radu Vlade.
Unatoč lupanju i buci, premijer se nije dao smesti, odradio je izvješće, na koje ga je obvezao Sabor, te ga okončao euforičnim pljeskom HDZ-ovih zastupnika. Epilog svega je nekoliko oštećenih klupa u sabornici i epiteti „lupetala“ i „lončari“, kojima je premijer počastio oporbu.
