Prema neslužbenim rezultatima Državnog izbornog povjerenstva, s 99,8 posto prebrojanih glasova protiv zakona je glasalo više od 368.000 birača, odnosno 53,4 posto izašlih. Za zakon je bilo nešto više od 321.000 birača, odnosno 46,6 posto.
Ljubljančani glasali "za"
Time je ispunjen i zakonski kvorum, za odbacivanje je moralo glasati najmanje 339.205 birača. Na referendum je izašlo 40,91 posto od ukupno 1,7 milijuna osoba s pravom glasa.
U većini izbornih jedinica zakon je odbijen, a jedina iznimka bilo je središte Ljubljane, gdje je prevagnula potpora njegovu donošenju. Riječ je o 34. referendumu u povijesti neovisne Slovenije, na kojem su biračka mjesta zatvorena u 19 sati, nakon čega su objavljeni prvi neslužbeni podaci.
Poništen ranije izglasani zakon
Inicijator referenduma i čelnik Pokreta za djecu Aleš Primc rezultat je proglasio „velikom pobjedom suosjećanja i solidarnosti“. Zahvalio je građanima, liječnicima, vjerskim zajednicama i političkim strankama koje su podržale inicijativu, ustvrdivši da je „kultura života pobijedila kult smrti“. Rekao je da je poruka birača jasna te da država mora osigurati uvjete u kojima će bolesni, invalidni i stariji imati dostupnu zdravstvenu i palijativnu skrb, a ne put prema potpomognutom okončanju života.
Odbijeni zakon predviđao je mogućnost potpomognutog samoubojstva za punoljetne pacijente koji ispunjavaju stroge medicinske kriterije. Pacijent bi morao dvaput izraziti namjeru liječniku, nakon čega bi zahtjev procjenjivao nezavisni liječnik i psihijatar. Zdravstveni radnici zadržali bi pravo priziva savjesti. Potpomognuto okončanje života ne bi bilo dopušteno osobama mlađim od 18 godina, kao ni u slučajevima neizdržive patnje uzrokovane mentalnom bolešću. Eutanazija, smrt uz izravnu pomoć njegovatelja ostala bi zabranjena.
Referendum tako poništava zakon iz srpnja, iako je na savjetodavnom referendumu 2024. godine pravo na potpomognuto samoubojstvo bilo podržalo 55 posto birača.
