Banka Slovenije u listopadskoj ocjeni bankovne stabilnosti navodi da je rizik povezan s tržištem nekretnina i dalje umjeren, ali raste. Precijenjenost stambenih nekretnina ponovno je blago ojačala u prvoj polovici 2024. godine, dodaju.
“Cijene nekretnina i dalje rastu. Uz nisku nezaposlenost, rast plaća i nisku zaduženost stanovništva, koji potiču potražnju, na to najviše utječe skromna ponuda zbog desetljeća relativno skromnog ulaganja u stanogradnju. Sa smanjenjem kamatnih stopa ponovno se brže povećava i stanje stambenih kredita", napominje Banka Slovenije.
Nekretnine su jedino područje za koje je Banka Slovenije istaknula da se rizici povećavaju.
Međugodišnji rast nominalnih cijena stambenih nekretnina u prvom tromjesečju 2024. iznosio je 6,3 posto, au drugom ovogodišnjem 6,7 posto.
Ove godine ponovno su značajno porasle cijene ljubljanskih stanova
U prvom i drugom tromjesečju 2024., nakon relativno niskog rasta u 2023., cijene rabljenih stanova u Ljubljani ponovno su značajno porasle, na godišnjoj razini za 9,1 posto odnosno 7,4 posto, dodaju.
Ako, s jedne strane, cijene i dalje rastu, broj prodaja značajno usporava. U prvom polugodištu ove godine prodano je 4.156 stambenih nekretnina ili dobru petinu manje nego u istom razdoblju lani i najmanje u posljednjih deset godina.
Ovdje je, nakon gotovo 50-postotnog porasta na međugodišnjoj razini u 2023., broj prodaja novih nekretnina u prvoj polovici 2024. pao za 42,7%, navodi se u izvješću Banke Slovenije.
U drugom tromjesečju 2024. godine cijene stambenih nekretnina nominalno su upola više u odnosu na 2008. godinu.
Realne cijene stambenih nekretnina posljednjih su godina stagnirale zbog visoke inflacije, au drugom tromjesečju 2024. premašile su cijene iz 2008. za 8,8 posto.
Glavni razlog rasta cijena nekretnina i dalje je ograničena ponuda koja zaostaje za potražnjom. Broj stambenih zgrada za koje su izdane građevinske dozvole ove je godine manji za 14,6 posto u odnosu na prethodnu godinu. Podaci ukazuju na buduću građevinsku aktivnost.
U 2023. godini započeta je gradnja 5.197 stanova, što je 3,9 posto manje nego godinu prije, ali više nego prethodnih godina.
Lani su izgrađena 2,3 stana na 1000 stanovnika, što je 15 posto više nego 2022., ali znatno ispod 2008. kada je izgrađeno najviše stanova u posljednjih dvadesetak godina, 4,9 na 1000 stanovnika.
Znatno više stanova, oko 8,5 na 1000 stanovnika, izgrađeno je 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća.
U posljednje dvije godine pada i broj stanova za koje su izdane građevinske dozvole. Unatoč rastu bruto investicija u stanogradnju – čak 17,9 posto u 2023. i 8,5 posto u prvom kvartalu 2024. – njihov udio u BDP-u i dalje je nizak. U drugom tromjesečju 2024. godine iznosio je samo 3,1 posto, što je znatno niže od prosjeka europodručja – 5,9 posto.
Nekretnine poskupljuju i jeftiniji stambeni krediti jer od lanjskog listopada pada Euribor - kamatna stopa po kojoj europske banke međusobno posuđuju novac i igra ključnu ulogu u visini kamata za kredite.
Kako je navedeno u listopadskom izvješću Banke Slovenije, obujam novih stambenih kredita, nakon gotovo prepolovljenog pada u 2023., ponovno je počeo rasti u prvom tromjesečju ove godine te je u drugom tromjesečju bio četvrtinu veći nego u isto razdoblje prethodne godine.
Od lipnja do rujna ove godine četiri od osam usporednih banaka snizile su oglašene kamate za kredite na deset godina, zabilježili smo krajem rujna.
Stambeni krediti vjerojatno će pojeftiniti idućih mjeseci jer se očekuje da će Europska središnja banka na sljedećoj sjednici, koja će se održati na Brdu, treći put ove godine sniziti ključne kamatne stope. Odluke europskih središnjih banaka također utječu na kamatne stope za nove stambene kredite.
