svijet.hr
30. Rujan 2023.
  • Društvo
  • Geopolitika
  • Mojbiz
  • Kultura & Scena
  • Sport
  • Lifestyle
  • Tehno
  • Komentari
search
highlight_off
person
personPrijavi se u svoj SVIJEThr profil. disabled_by_default
*
*

Dokažite da niste robot! Upišite rezultat:

Zaboravljena lozinka?

Nemaš korisnički račun? Registriraj se!

passwordZaboravljena lozinka? disabled_by_default

Unesite e-mail s kojim ste se registrirali i poslat ćemo vam link za resetiranje lozinke.

*

Dokažite da niste robot! Upišite rezultat:

assignmentRegistracija disabled_by_default
*
*
*
*
*
*

Dokažite da niste robot! Upišite rezultat:

*
JANAF
Bernays
Bernays

Srbija nastavlja agresiju na hrvatsku kulturnu baštinu i...

Srbija nastavlja agresiju na hrvatsku kulturnu baštinu i...
Povijest je učiteljica života - ali samo za one koji znaju čitati njezine poruke na pravi način.
VELJAčA
19
2022

Srbija nastavlja agresiju na hrvatsku kulturnu baštinu i ustrajava na obrani sramotnog "Zakona o duhovnom nasleđu"

 

U nastavku Jovan Skerlić u svojoj Istoriji  nove srpske književnosti (Beograd, 1914.) iznosi i brojne druge teze koje su rezultat njegovih zaključaka donesenih na temelju analiza, pa tako, primjerice kaže sljedeće:

"… latinicom štampane knjige dalmatinskih književnosti, i ako pisane dobrim narodnim jezikom, izgledale (su) potpuno tuđe pravoslavnim Srbima."

"Za tu književnost u Srba se gotovo nije ni znalo, i ako ju je ko od obrazovanijih Srba poznavao, nije je smatrao kao svoju."

I na kraju sve to potkrjepljuje izričitim tvrdnjama o tomu kako nikakve veze niti međusobnih utjecaja između hrvatske i "nove srpske" književnosti nije bilo:

"Jedna stvar je van svakoga spora: dalmatinska književnost nije ni po čemu uticala na stvaranje nove srpske književnosti u XVIII. veku. Isto tako bez većeg su uticaja bile i ostale lokalne i katoličke književnosti naše, bosanska književnost XVII i XVIII veka, slavonska književnost XVIII veka."

Osvrćući se, međutim, na međusobna prožimanja dalmatinske, dubrovačke i hrvatske književnosti u cjelini, sasvim je određen i ne ostavlja mjesta nikakvim nedoumicama:

"Dalmatinska, a naročito dubrovačka književnost oko 1835. godine, za vreme ilirskog pokreta, bila je od velikog uticaja na stvaranje nove hrvatske književnosti. Dalmacija je Hrvatskoj bila bliska, po prošlosti, geografski, verom, i azbukom, i 'dubrovčanisanje' ilirskih pisaca bilo je sasvim prirodno i pojamno."

(Za citirane dijelove vidi: Vijenac br. 478.; https://www.matica.hr/vijenac/478/na-istoku-nista-novo-19082/; stranica posjećena 17. 2. 2022.)

Dakle, Skerliću je pored ostaloga sasvim razumljivo i logično da su "ilirski" (hrvatski) pisci "dubrovčanisali", odnosno, smatrali tu književnost dijelom vlastitog naslijeđa.

Kad takve prosudbe i ocjene dođu sa izvorišta srpske književne pismenosti i književnosti - od autoriteta kao što su Vuk Stefanović Karadžić (kojeg naši susjedi i danas zovu "ocem srpskog jezika"), Sime Milutinovića Sarajlije (učitelja Petra II. Petrovića Njegoša) i Jovana Skerlića koji je u znatnoj mjeri utjecao na razvoj srpskog književno-kulturnog i nacionalno-političkog života.

Prije nego je krajem XIX. stoljeća krenula agresivna kampanja s ciljem prisvajanja naše književnosti (poglavito stare dubrovačke), ne mali broj najistaknutijih intelektualaca, književnika, jezikoslovaca i književnih kritičara u Srbiji, imao je posve realan i objektivan pogleda na kretanja u oblasti kulture i bio duboko svjestan kako je Srbija u tom pogledu daleko zaostala u odnosu na hrvatske zemlje, prije svega Dalmaciju i Dubrovnik, a potom i druge naše krajeve (Slavoniju, središnju Hrvatsku itd.) u kojima su u vrijeme dok su Srbi "krojili" svoju "azbuku" i skupljali narodne pripovijetke (kao začetke "nove" srpske književnosti) književnost, umjetnost i znanost uvelike cvjetali i ta su se kretanja odvijala ukorak s najnaprednijim srednje-europskim i zapadno-europskim kulturnim i znanstvenim krugovima tog vremena.

 

Kad se posvemašnja zaostalost za razvijenom civilizacijom udruži s megalomanijom i željom za osvajanjem - nastaje eksplozivan kompost

 

Uzimajući u obzir sve do sada navedeno, stvar je potpuno jasna.

1.     Srbi ne samo da nisu imali nikakvih značajnijih gibanja na književnom i kulturnom polju sve do druge polovice XVIII. stoljeća, nego u tzv. staroj književnosti (koju Skerlić čak i negira, tvrdeći da to i nije bila književnost u pravom smislu, nego prije "pismenost") nisu imali temelja za svoju "novu književnost";

 

2.     Čameći u turskom ropstvu gotovo 500 godina, srpski narod kao porobljena raja nije imao nikakve veze s civiliziranim svijetom, a da ne govorimo o tomu da su ih zaobišli barok i renesansa, historicizam, pa i razvoj znanosti. Dok su se oni stoljećima međusobno klali s Osmanlijama i svojim poturicama a sva im se kultura svodila na usmene narodne predaje i pjevanje uz gusle, u zemljama na koje se protezala vlast Ugarske i Austrije, odn. Austro-Ugarske, otvarala su se sveučilišta, muzeji, bolnice, operne i kazališne kuće, umjetničke galerije, razvijale sve vrste umjetnosti (glazba, kiparstvo, slikarstvo), tiskale knjige i razne druge tiskovine, gradili mostovi, ceste, pruge, razvijala znanost itd., itd. To su nesporne činjenice koje govore o tomu da je Srbija u cijelosti bila izvan civilizacijskih tijekova, pa shodno tomu nije niti mogla ostvariti neke pomake u kulturnom i znanstvenom smislu;

 

3.     Dokaze u prilog spomenutim činjenicama nalazimo ne samo kod Sime Milutinovića Sarajlije, Vuka Stefanovića Karadžića i Jovana Skerlića, nego i brojnih drugih srpskih intelektualaca - povjesničara, kroničara, jezikoslovaca, književnika i književnih povjesničara, koji se svi slažu u jednom: Srbija je iz turskog ropstva izašla kao potpuno devastirana, zaostala agrarna zemlja koja se ni u čemu nije mogla mjeriti s područjima zapadno od Drine i sjeverno od Dunava. Uostalom, nisu li svi oni, počevši od Dositeja Obradovića i Vuka Stefanovića Karadžića, do Save Tekelije, Svetozara Markovića, Jovana Cvijića nadalje, jedini "prozor u svijet" i dodir sa suvremenom civilizacijom imali preko Beča i Budima, a ne istočnih metropola, pa ni Rusije u koju su se kleli i smatrali je saveznicom i "bratskom" zemljom? Nisu li u Beču i Budimu tiskali svoje prve knjige, kalendare, svršavali škole i otuda donosili prve spoznaje i europskom načinu života?

 

4.     Obrazujući se u srednjoeuropskom miljeu, Srbi stvaraju središte "nove Srbije" na prostorima sjeverno od Dunava i tamo nastaje žarište u kojem se "srpski duh" slobodno razvija, te uz crkvenu i obrazovnu autonomiju skupine sve utjecajnijih srpskih trgovaca, intelektualaca i crkvenih ljudi vremenom ističu i svoje političke, pa i teritorijalne zahtjeve (tzv. "Srpska Vojvodina" - koja egzistira kao carska, austrijska krunovina od 1949. do 1860. godine) priklanjajući se Austriji a protiv Ugarske, što je urodilo plodom, jer su na ugarskom tlu dobili stanovite teritorijalne povlastice od bečkog dvora, pa iako su one bile ograničenog karaktera, poslužile su kasnijoj srpskoj nacionalnoj emancipaciji u tim krajevima.

Nakon slabljenja Osmanlijskog carstva koje se urušava iznutra, te u isto vrijeme biva potisnuto austrijskim oružjem, kod Srba raste ratnički zanos i rađa se uvjerenje kako su upravo oni predodređeni postati nasljednici tog imperija na Balkanu, odnosno "Pijemont" za sve Južne Slavene. Ta megalomanija od Načertanija (1844. godine) jača i ulazi kao sastavnica i ideja vodilja u mitsku matricu koja očarava srpski narod i stvara mu predodžbu kako je upravo to srpski nacionalni cilj koji oni kao "izabrani narod" moraju ostvariti po svaku cijenu.

Sanjajući o hegemoniji nad susjednim narodima, Srbi se s naročitom energijom usmjeravaju na dio Južnih Slavena koji im je zemljopisno najbliži i kod kojih je već u to vrijeme (prva polovica XIX. stoljeća) bilo gibanja u smislu postizanja "južnoslavenskog jedinstva", nasuprot hegemoniji Austrije i Ugarske. Zbog sličnosti u jeziku, na meti su se među prvima našli Hrvati, njihov jezik, kultura i identitet. Već je Vuk Karadžić u svojim spisima tvrdio kako su "svi štokavci Srbi", te da postoje "Srbi pravoslavnog, muhamedanskog i rimskog zakona", što je kasnije u svojim "antropogeografskim" i "morfološkim" opservacijama Jovan Cvijić pretvorio u rasističku teoriju o Srbima koji nastavaju cijeli Balkan pa i šire i po svojim svojstvima su rasno superiorni ("iznad svih drugih naroda na ovom području"), te imaju takvu životnu snagu koja im "omogućava upravljanje mnogo većim prostorom nego ga zauzimaju".

Na tim premisama se kod Srba javlja jedna ne tako malobrojna struja među intelektualcima i crkvenim ljudima, koja pošto-poto želi dokazati kako su "Srbi najstariji narod" i to ne samo na Balkanu, nego i u Europi uopće, pa i u svijetu, tzv. etnogenetski pupak Evrope i sveta. I ta bolesna rasistička teorija, pokretač je procesa koji teže za time da se dokaže srpska premoć na svim poljima: kako na vojnom, političkom, diplomatskom, vjerskom, tako i u pogledu kulture, umjetnosti, znanosti.

Budući da su slijedom već ranije spomenutih objektivnih okolnosti naši istočni susjedi imali u svome cjelokupnom civilizacijskom razvoju prazninu od preko 500 godina (za što im sasvim sigurno nismo krivi mi), njihova je megalomanska i mitomanska velikosrpska klika težila nadomjestiti to na jednostavan način: prisvajanjem kulture i duhovnog naslijeđa (književnosti, znanosti, umjetnosti) prije svega Hrvata, pa potom i drugih naroda u susjedstvu s kojima su Srbi imali sličan jezik, a po nekima i dijelom i zajedničko (slavensko) porijeklo.

Ovdje nikako ne smijemo zanemariti utjecaj naših "iliraca", te  Jerneja Kopitara, Pavela Šafarika, Dobrovskog, Kollara i drugih predstavnika tzv. slavističke škole, pri čemu su ilirska ideja i ideja južnoslavenskog jedinstva od velikosrpske klike obilato korišteni kako bi

PODIJELI
VIJEST

MOŽDA ĆE VAS INTERESIRATI
VELJAčA
19
2022
<
>
  • Zašto Vučićevo obraćanje o napadu na kosovsku policiju, ne daje odgovore?
    Zašto Vučićevo obraćanje o napadu na kosovsku policiju, ne daje odgovore?
    Obraćanje srbijanskog predsjednika pokazuje tri stvari, ili se radilo o napadu na koje Srbija nema utjecaja bilo da se radi o organiziranom kriminalu ili o nekim vanjskim snagama tipa Wagnerovaca, dok je on zatečen i nema sve informacije.
    19.02.2022.
  • Kako spačke i crne rupe uz medijsku pompu zamagljuju istinu
    Kako spačke i crne rupe uz medijsku pompu zamagljuju istinu
    Ljude zanima crna kronika, što crnja to primamljivija, da u njoj utaže svoje pohlepe, strasti, nevolje, strahove. Takav mentalni sklop nacije hrani hrvatske političare na čelu s onim koji bi trebao biti primjer i nažalost u natapanju crnilom, doista jest.
    19.02.2022.
  • Procjenjujemo li realno političare
    Procjenjujemo li realno političare
    Čini se ponekad kao Sizifov posao pokušati dokučiti na koji način šira javnost ocjenjuje političare, kandidate za političke funkcije ili državne dužnosnike.
    19.02.2022.
  • Ukrajinske investicije u peradarsku industriju, poticaj konkurentnosti ili kamen spoticanja?
    Ukrajinske investicije u peradarsku industriju, poticaj konkurentnosti ili kamen spoticanja?
    Javna je tajna kako hrvatska prehrambena industrija godinama sanja dugoročnu strategiju i sanacijski proces, kojom bi dobila novi zamah za naredno desetogodišnje ili duže razdoblje.
    19.02.2022.
  • Ivan Brodić, nema plinske afere, samo izrežirane antiposlovne predstave?
    Ivan Brodić, nema plinske afere, samo izrežirane antiposlovne predstave?
    Ivan Brodić energetski stručnjak i glavni urednik portala EnergyPress na svojim je društvenim mrežama napisao zanimljivo stajalište i analizu aktualne plinske afere.
    19.02.2022.
  • Tako to ide kad se igra srcem, čestitam Hrvatska!
    Tako to ide kad se igra srcem, čestitam Hrvatska!
    Tjedan dana od crnogorskih izbora slažu se kombinacije za saziv vlade. Bez obzira kakve one bile, činjenica je da su pobjednici izbora manjine, a tamošnja stabilna hrvatska manjina nije samo glas, već ključna poluga bez koje se ne može ni kilometar dalje.
    19.02.2022.
  • Zašto zaostajemo za stranim investicijama
    Zašto zaostajemo za stranim investicijama
    U razdoblju između 2009 i 2022. godine Hrvatska ima 30 posto manje stranih investicija nego li Srbija, a u Srednjoj Europi jedino je Slovačka iza nas, dok druge zemlje imaju više stotina postotaka više takvih investicija.
    19.02.2022.
  • Zaštita autonomije Fakulteta hrvatskih studija
    Zaštita autonomije Fakulteta hrvatskih studija
    Zašto rektor Sveučilišta u Zagrebu Stjepan Lakušić ne potvrđuje akademika Stjepana Ćosića za v.d. dekana hrvatskih studija ako ga je vijeće izabralo?
    19.02.2022.
  • Paradoks Kristove smrti
    Paradoks Kristove smrti
    Kristova smrt na križu koje se spominjemo na Veliki petak za kršćane je smrt u drugom licu, smrt najbliže osobe, ali istovremeno i smrt koja daje život. Smrt za vjernike nije dokrajčenje, nego se život preobražava i postaje istinskim životom.
    19.02.2022.
  • Crna Gora, stvarni novi val ili povratak u prošlost?
    Crna Gora, stvarni novi val ili povratak u prošlost?
    Đukanović je propustio izgraditi strategiju i institucije koja bi ojačala nacionalni identitet, narod koji bi bio kralježnica obnovljene države i stoga ostaje opasnost daljnje asimilacije crnogorskog nacionalnog tkiva u jedan davni, ali vječni san.
    19.02.2022.

Najčitanije

Pomoć

SAD šalje Kijevu vojnu pomoć od 200 milljuna dolara, a Oslo sustave protiv dronova

Crno more

Navodna ruska mina eksplodirala kod rumunjskog turističkog odredišta

Od ponoći raste cijena goriva

Benzin poskupljuje za tri, a dizel deset centi po litri

HNL

Livaja s dva gola 'poništio' neiskorišteni jedanaesterac. Istra 1961 - Osijek 4-4

Mediji

Prvi ispitani uhićenici bit će raspoređeni u 14 zatvora po Grčkoj

Italija

Od subote na Lampedusu raznim plovilima stiglo gotovo 1000 migranata

Ancelotti

Modrić i Kroos su nam važni i neće biti pričuvni igrači

Revolt Grka

Građani traže slobodan pristup plažama

Banner sekcija Najčitanije - Detalji vijesti - test banner
  • Impressum
  • Marketing
  • Kontakt
  • Uvjeti korištenja
svijet.hr

Copyright (c) svijet.hr. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.  |  Postavke kolačića

Ova web stranica koristi kolačiće

Kolačiće koristimo za prilagođavanje sadržaja i oglasa, za pružanje značajki društvenih medija i za analizu prometa. Također dijelimo informacije o vašoj upotrebi naše web-lokacije s našim društvenim medijima, oglašivačkim i analitičkim partnerima koji ih mogu kombinirati s drugim informacijama koje ste im dali ili koje ste prikupili iz upotrebe svojih usluga.
Prihvaćam sve kolačiće Prihvaćam odabrane Postavke kolačića Ne prihvaćam