Znanstvenici upozoravaju da su neke promjene već nepovratne te da će ozbiljno pogoditi ribare i obalne zajednice koje generacijama ovise o moru.
"Sredozemlje naših djedova, naših starijih i starih Grka zauvijek je izgubljeno. Mnoge od tih promjena nepovratne su", rekao je morski biolog Ernesto Azzuro iz talijanskog Nacionalnog istraživačkog vijeća, prenosi AP.
Glavni uzrok zagrijavanja mora klimatske su promjene izazvane ponajprije izgaranjem nafte, ugljena i plina. Sredozemlje je posebno ranjivo jer je gotovo zatvoren bazen iz kojeg se toplina ne može raspršiti kao u otvorenim oceanima.
More bi se do kraja stoljeća moglo zagrijati za šest stupnjeva
Sredozemlje se smatra jednom od žarišnih točaka klimatskih promjena. Prema znanstvenim procjenama, temperatura njegovih voda do 2100. mogla bi porasti za dva do šest stupnjeva, dok će morski toplinski valovi postajati češći i intenzivniji.
Druge procjene, ovisno o scenariju emisija i promatranom području, predviđaju rast temperature mora od oko 1.8 do 3.5 stupnjeva.
Toplije more pogoduje vrstama koje u Sredozemlje uglavnom ulaze kroz Sueski kanal. Među njima su otrovna napuhača, vatrenjača i ribe kunići, koje se ubrzano šire prema zapadu, uključujući područja uz Italiju, Francusku i Španjolsku.
Vatrenjača je u istočnom Sredozemlju prvi put zabilježena 2012. godine, nakon čega se brzo proširila prema zapadu. Njezine otrovne bodlje mogu teško ozlijediti ljude, dok je napuhača otrovna i potencijalno smrtonosna ako se pojede.
U Sredozemlju otkriveno oko 1000 invazivnih vrsta
Prema Azzuru, u Sredozemnom moru dosad je identificirano oko 1000 invazivnih vrsta, od kojih se približno 800 već trajno nastanilo.
Posljedice su osobito vidljive u istočnom Sredozemlju, gdje je u plitkim vodama nestalo 93 posto populacije mekušaca. Na Cipru su vatrenjače potisnule neke autohtone vrste koje su tradicionalno bile važne ribarima, poput trlje.
Veliku štetu uzrokuju i ribe kunići, koje proždiru alge s morskog dna. Tako uništavaju staništa potrebna brojnim domaćim vrstama.
"Sredozemlje će biti još siromašnije i imat će još manje vrsta jer klimatske promjene, osobito u njegovu istočnom dijelu, stvaraju uvjete koji više nisu pogodni za autohtone vrste", rekao je Azzuro.
Gotovo nestale dagnje duž dijela Jadrana
Znanstvenici upozoravaju i na masovno ugibanje dagnji duž talijanske obale Jadrana. Temperatura mora na nekim je mjestima prelazila 30 stupnjeva, a od Venecije do Barija zabilježen je gotovo potpun pomor nekada brojnih populacija.
"Pomor je bio spektakularan. Ako ne pronađemo populacije koje mogu preživjeti u novim klimatskim uvjetima, budućnost dagnji, barem u Jadranskom moru, nije sretna", rekao je Azzuro.
Promjene neće pogoditi samo prirodu. Nestankom domaćih vrsta ribari gube ulov koji njihovi kupci poznaju i traže, dok se cijeli obalni krajevi moraju prilagoditi novim vrstama i drukčijem načinu života od mora.
Invazivne vrste više nije moguće potpuno ukloniti
Stručnjaci smatraju da je prekasno za potpuno zaustavljanje širenja invazivnih vrsta, ali se posljedice mogu ublažiti.
Jedna je mogućnost poticanje izlova jestivih vrsta poput vatrenjače i njihovo uvođenje u restorane i trgovine. Ribarima bi se moglo plaćati i za hvatanje nejestivih ili otrovnih vrsta poput napuhače, koje bi se zatim sigurno uništavale.
Dodatno širenje moglo bi se smanjiti obveznim tretiranjem balastnih voda brodova, kojima se strane vrste prenose između mora. Prema stručnjacima, takve mjere mogu smanjiti unos novih vrsta za 95 do 99 posto. Posebni premazi na brodskim trupovima također mogu spriječiti prenošenje organizama.
"Znamo što trebamo učiniti. Moramo smanjiti uporabu fosilnih goriva. To je hitno pitanje za čovječanstvo, a rješenja su nam poznata, no zahtijevaju zajedničku globalnu viziju", rekao je zoolog Piero Genovesi Papik iz talijanskog Instituta za zaštitu okoliša i istraživanja.
