Prvi dani nove godine donose izmjene u upravljanju i održavanju zgrada. Od novog Zakona očekivanja su velika, usklađuju se obveze i odgovornosti predstavnika suvlasnika, upravitelja i stanara. Prema procjeni stručnjaka, bit će potrebno dvije do pet godina da Zakon zaživi.
Zakon o upravljanju i održavanju zgrada obuhvaća više od dva milijuna ljudi koji žive u stambenim zgradama, ili po novome zajednicama, koje dobivaju i svoj OIB.
- Uvodi se registar upravitelja, definiraju se nove obveze upravitelja i odgovornost za štetu, redefiniraju se obveze predstavnika suvlasnika. Uvodi se obveza poštovanja kućnog reda', pojasnio je za HRT Dejan Bodul, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci.
Osobe koje ga ne budu poštovale, mogu dobiti kaznu u iznosu do 500 eura. Prekršajne naloge pokretat će komunalni redari kojih trenutačno nedostaje. Sastanak stanara bit će obvezan i trebao bi animirati sve suvlasnike, čemu se nada i predstavnik zgrade s Krnjeva.
- Nadamo se da će donijeti baš te zakone, da će prisiliti suvlasnike na održavanje zgrade', ističe Boro Tomić, predstavnik suvlasnika stambene jedinice na Krnjevu, Rijeka.
Više se neće smjeti zatvarati balkoni, raditi išta na pročelju zgrada pa ni ugraditi klimu, o čemu se već podignula prašina.
'Zgrada je nečiji intelektualni kapital, proizvod, tako da ne može se prenamjena vršiti kako nekome padne na pamet', kaže Dejan Bodul.
Dio Riječana i dalje vodi bitku s onima koji ne poštuju odlaganje kućnog otpada.
'Ide se na to da se plaća odvoz smeća koliko se odloži, pa sad iz trećeg ulaza dovoze vama i ne možete riješiti to nikako, navodi Boro Tomić.
Sve teškoće oko kratkoročnih najmova tek se naziru. Iznajmljivačima država daje čak pet godina kako bi prikupili dvije trećine suglasnosti suvlasnika.
'Netko će kupiti stan iznad mene, napravit će tri, četiri apartmana, preko ljeta vam dođu ljudi iz Engleske, partijaneri, to nećete moći živjeti', ističe moguće probleme Boro Tomić.
Suvlasnici stanova na višim katovima bez dizala doći će na svoje, pomoći će im država, a moguće i grad.
'Država će dati jednu trećinu tim zgradama koje žele ugraditi lift. Zakon daje mogućnost jedinicama lokalne samouprave da one isto sudjeluju u sufinanciranju', navodi Dejan Bodul s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.
Minimalna je pričuva sada šezdesetak centi po metru četvornom, bez ikakvih radova na zgradi. Ono što je sigurno, jeftinog stanovanja više neće biti.
