Šumari u Hrvatskoj već stoljećima primjenjuju princip održivosti, iz šume uzimaju znatno manje drveta nego ga priraste, tako da još uvijek imamo 95 posto prirodnih šuma, ističu iz Hrvatskih šuma na Svjetski dan šuma, 21. ožujka.
Ukupna površina šuma i šumskih zemljišta u Hrvatskoj iznosi 2.759.039 hektara, što čini 49,3 posto kopnene površine države. Od toga je 2.097.318 hektara u vlasništvu države, a 661.721 hektara u privatnom vlasništvu.
Glavninom šuma u vlasništvu države gospodare Hrvatske šume koje ističu da šumama planski gospodare te da nema neplanske sječe. "Šumari već stoljećima primjenjuju u svom gospodarenju princip potrajnosti (održivosti) i stoga iz šume uzimaju znatno manje drveta nego ga priraste. Hrvatska tako još uvijek ima 95 posto prirodnih šuma, čemu se dive posjetitelji iz cijeloga svijeta. Te očuvane i prirodne šume bile su i temelj za kasnije proglašenje niza zaštićenih krajobraza, posebnih rezervata, nacionalnih parkova i parkova prirode", ističu.
Podsjećaju i da je krajem veljače Hrvatskim šumama dodijeljen SURE certifikat kojim se potvrđuje da šumsku biomasu proizvode u skladu s kriterijima održivosti.
Prirodnost šuma se, kažu, ogleda u dominaciji autohtone flore i faune, brojnosti endemičnih vrsta, u šumskim tlima, tradiciji prirodnog gospodarenja šumama, strukturi sastojina i brojnim drugim kriterijima.
Hrvatska prepoznatljiva po šumama hrasta lužnjaka i jelovo-bukovim šumama
Hrvatska je bogata raznolikim šumama. U relativno kratkom horizontalnom rasponu od nekoliko stotina kilometara od rijeke Drave na sjeveru do Jadranskoga mora na jugu i od rijeke Dunav na istoku do rijeke Kupe na zapadu, nalazi se stotinjak šumskih zajednica u kojima rastu 94 vrste drveća. Gotovo polovica od 4500 vrsta višeg bilja na popisu flore Hrvatske raste u opsegu šumske vegetacije.
Prepoznatljiva je po šumama hrasta lužnjaka i jelovo-bukovim šumama, koje su rijetkost u europskim razmjerima. Od prekrasnih hrastovih šuma spačvanskog bazena, preko prebornih šuma bukve i jele u Gorskom kotaru i Lici, posebne Motovunske šume u dolini rijeke Mirne, pa do borovih šuma na Mljetu… takvo bogatstvo i raznovrsnost rijetko će se gdje naći na ovako malom prostoru, ističu iz Hrvatskih šuma.
Šume su obnovljivi prirodni resurs i nacionalno blago. Izvor su pitke vode, čista zraka, prirodnoga tla, flore i faune, bioraznolikosti, prirodnosti, blage klime, lijepoga krajobraza i drvne tvari, jednom riječju - života. Sukladno Ustavu RH uživaju status dobra od posebnog interesa koje ima osobitu zaštitu.
Organizirano i održivo gospodarenje šumama u Hrvatskoj u današnjem obliku potječe iz davne 1765. godine kada je osnovana prva Uprava šuma. Bila je to Uprava šuma karlovačkoga generalata, a obuhvaćala je tri šumarije: Krasno, Oštarije i Petrovu goru. Prvu zakonsku uredbu o šumama objavila je Marija Terezija 22. prosinca 1769. godine, i bio je to prvi zakon o šumama na hrvatskom jeziku i najznačajniji spis u povijesti šumarstva Hrvatske, ističu iz Hrvatskih šuma.
Svjetski dan šuma obilježava se na prvi dan proljeća, 21. ožujka, a ove godine obilježava se pod slogan "Šume i inovacije", jer nam inovacije omogućavaju da doživimo šume kao nikad prije, poručuju iz Hrvatskih šuma.
Bilo to zbog obnovljivih i biorazgradivih svojstava drva, dodaju, bilo to zbog novih tehnologija koje nam omogućavaju da šume vidimo iz novih perspektiva te otkrijemo opasnosti koje im prijete brže i lakše nego pukim ljudskim opažanjem.
