Rimčevi robotaksiji, Photomathova aplikacija za učenje matematike, sustavi pametnog prometa u gradovima, ali i Fejsov zid, Googleova tražilica, novi modeli Mercedesa i BMW-a, pametni mobiteli, pa čak i pametne lampe iz Ikee.
Sve će to biti pod povećalom novog regulatora koji će morati osnovati sve članice Europske unije u idućih nekoliko godina.
Bitka za tu poziciju već je počela. Španjolska je prva članica EU koja je osnovala vlastitu Agenciju za regulaciju AI-ja - AEISA-u. Predsjedavajuća članica Unije, iako još nije donesen ni Zakon o AIju (AI Act) koji optimisti očekuju do kraja godine, a pesimisti do ljeta iduće godine, želi s AEISA-om postati predvodnica Starog kontinenta u primjeni AI-ja i razvoju novih AI proizvoda i usluga.
Računica na Pirinejskom poluotoku je: što jasnija pravila, to više biznisa. Španjolska je zbog toga predložila i regulatorni sandbox za AI, okvir koji bi omogućio razvoj pametnih tehnologija pod budnim okom države koja prati jesu li zaštićeni korisnici i drugi u ekosustavu.
Ono što se provuklo ispod objave iz Španjolske je da će istu agenciju morati osnovati i Hrvatska i sve druge članice EU jednom kad se usvoji Zakon o AI-ju. Zakon je u ovom trenutku na dobrom putu da bude potpuno usuglašen između Europskog parlamenta i Vijeća Europe.
Kad se donese, bit će, za razliku od direktiva, u cijelosti obvezujuć za sve države članice. Osnivanje nacionalnih agencija za AI bit će jedna od tih obveza. U Hrvatskoj se u branši priča da interes za preuzimanje uloge nacionalne agencije za AI imaju Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP), poznata po regulaciji GDPR-a, i telekomunikacijski regulator HAKOM, piše novinar Jutarnjeg lista Bernard Ivezić.
