Roboti, chat botovi, virtualni asistenti, kompleksni algoritmi i prediktivne analitike… sve je to moguće zahvaljujući gospođi Umjetnoj Inteligenciji, koja se zbog njenih sposobnosti analiziranja podataka u stvarnom vremenu te reakcije na njih, primjenjuje u tehnologiji, poslu, pa i životu da nismo ni svjesni. Možda vam je baš umjetna inteligencija preporučila ovaj članak? Možda je recept vaše najdraže čokolade u dućanu osmislila prediktivna analitika? Možda je hit kojeg ste jučer slušali na radiju napravio AI, bez obzira na potpis umjetnika?
Ne treba ni čuditi da je gospođa Umjetna inteligencija protagonistica brojnih teorija zavjere i nekog podsvjesnog straha, jer ako je ovako pametna, možda stvarno svijetom zavladaju roboti.
Ipak, oni koji programiraju umjetnu inteligenciju, nisu tako 'bedasti'. Dapače, iskustvo je pokazalo, poput Microsoftovog slučaja TayBota koji je u kratkom roku pokupio sve moguće loše od interneta, da sad ne idemo u detalje. Iz ovog slučaja, može se vidjeti da će ipak ljudska narav (ili u ovom kontekstu – ljudska glupost) nadjačati programski kod kojeg je netko marljivo pisao godinama, a prosječan čovjek ga uništio u manje od 24 sata.
Dobro, TayBot je napravljen 2016. godine, umjetna inteligencija je ipak podosta napredovala. Svijet trenutno bruji o ChatGPT, najnovijoj umjetnoj inteligenciji za razgovor i predviđanje otvorenog pristupa. Bez obzira na probleme, velike tvrtke već su zvale autore za otkup tehnologije, a brojni korisnici objavljuju svoje interakcije. Jeste li ga i vi probali?
Naravno, drama je odmah krenula. Autor ChatGPT-a tvrdi kako su ga brojne tvrtke pitale za uvid koliko će ova umjetna inteligencija utjecati na njihovo poslovanje. Sam CEO tvrdi da bi umjetna inteligencija nakon nekog vremena mogla „razbiti kapitalizam“.
Tehnologija je još u testnoj fazi, a već je frka. Tvrtka koja se domogne ovako naprednog softvera može stvoriti ono što IT-jevci zovu „disruptivnu tehnologiju“ – onu koja daje nadmoć nad konkurencijom jer je inovativna. Kad čujemo kako bi mogla razbiti kapitalizam, čekamo da krene i narativ kako će lansirati nuklearne rakete, uništiti društvo ili preuzeti vladanje nad čovječanstvom.
Foto: Shutterstock
AI protiv kapitalizma, putem kapitalizma
Tvrdnji kako će AI uništiti kapitalizam i život kojeg znamo, ne treba se bojati. Jer da nije bilo kapitalizma, ne bi bilo niti tako naglog razvoja AI. Sustavu je u interesu imati napredniju umjetnu inteligenciju jer se može primijeniti u svemu od pametnih gradova, pa do medicine u spašavanju života.
Da je razvoj umjetne inteligencije važan i za razvoj Hrvatske, pokazuje činjenica kako je Hrvatska vlada spremna i investirati u umjetnu inteligenciju, gdje je se tretira kao primjer disruptivne tehnologije koja može pomoći u modernizaciji hrvatskih poduzeća. AI se razvija i na nivou Europske Unije, gdje se usmjeravanjem i sredstvima potiče njezin razvoj od razvoja do tržišta, te se identificiraju i najvažniji sektori za njezinu primjenu. S druge strane, već su postavljena i ograničenja što umjetna inteligencija može i ne može, a AI se primjenjuje i kao alat u Nacionalnim planovima oporavka država. Dapače, postoji cijeli koordinirani plan na razini EU što se tiče razvoja AI, koji je ažuriran 2021. nakon što je umjetna inteligencija pokazala što sve može napraviti u trenutku kada se svijet morao naglo digitalizirati.
Ne treba se bojati
Da je AI zaista tako opasan, sigurno se njegov razvoj ne bi našao pod državnim potporama. Inovacije poput ChatGPT-a pokazuju koliko je umjetna inteligencija napredovala, kao i sve potencijale koje čovječanstvo s njom može napraviti.
Stoga, ne treba se bojati – neće doći do robotske invazije. Čovjek je inteligentno biće, ali će uvijek nadjačati umjetnu inteligenciju kada stvari odu predaleko. Ona nam omogućava da ubrzamo pristup uslugama te da pomoću nje razvijamo znanost i tehnologiju korak dalje. Zato razmislite koliko AI već utječe na vaš život, i zahvalite mu se što vam ga je tako – pojednostavio.
Foto: Shutterstock
