Nakon više od tri godine „suše“, s tri spomenuta IPO-a Hrvatska će ove godine biti u top 30 zemalja po broju IPO-a. Takva situacija odnosno tempo gotovo sigurno nije održiv, stoga vrijedi zabilježiti ove povremene bljeskove u procesu razvoja hrvatskoga tržišta kapitala, piše Ivica Brkljača na Arhivanalitici.
Po veličini odnosno planiranom prikupljenom iznosu od oko 30 milijuna eura, IPO Tokića će biti najmanji ovogodišnji IPO. No, ne i najmanje zanimljiv, dapače. Zato ćemo u nastavku napraviti dubinski pregled same kompanije, ispitati čime se točno bavi, kako je pozicionirana na tržištu, kakvi su joj poslovni rezultati, što namjerava učiniti s prikupljenim kapitalom, s kakvom valuacijom izlazi na burzu, kakvi su rizici ulaganja itd., a što su sve bitne varijable koje valja uzeti u obzir prilikom donošenja odluke o potencijalnom sudjelovanju na IPO-u.
O Tokić grupi (povijest, ključni trenutci, uprava, radnici)
Tokić grupa je vodeći regionalni distributer autodijelova, guma i prateće opreme. Kompanija je osnovana 1990., a od skromnih početaka u trgovini od tridesetak kvadrata u Kranjčevićevoj ulici, Tokić je u 35 godina izrastao u regionalnog lidera sa 123 poslovnice u Hrvatskoj i Sloveniji. Prošle su godine ostvarili 232 milijuna eura prihoda i zapošljavali preko 1.300 zaposlenika. Čisto za dojam veličine, imaju prihode veće od primjerice jednog Dalekovoda ili Strabaga (građevinski sektor), odnosno imaju više zaposlenih od jednog Belja ili Žito grupe (poljoprivredni sektor), što samo ilustrira koliko je sektor zamjenskih autodijelova velik i propulzivan.
Iako je Tokić grupa vodeći trgovac dijelova i popratne opreme za sve vrste osobnih i lakih teretnih vozila u Hrvatskoj i Sloveniji, ipak najveći dio prihoda od prodaje (85% u 2024. godini) ostvaruje od osobnog programa. Grupa u svojoj ponudi ima više od 300.000 artikala za sve vrste vozila, surađuje s preko 300 najznačajnijih svjetskih dobavljača (stoga kažu kako im je još milijun artikala dohvatljivo unutar 24 sata), a tipični asortiman sastoji se od ulja i maziva, dijelova za kočione sustave, upravljanje i ovjes, filtera, akumulatora, autoelektrike i guma. Distribucijska flota im broji preko 300 vozila koja u prosjeku radi 3 do 5 dnevnih dostava prema svakoj poslovnici i većim klijentima. Također izvoze u preko 10 država u Europi, s naglaskom na zapadna tržišta Austrije, Mađarske i Njemačke.
Poslovni model trgovanja autodijelovima od 2014. su nadogradili i s Tokić edukacijskim centrom (TEC) koji djeluje kao regionalni centar znanja, a pruža tehničku podršku servisima i mehaničarima kroz stručne edukacije i školovanja. Njihovi certifikati priznati su u svim zemljama EU-a, a jedini su ovlašteni izdavatelj certifikata u RH za mehaničare električnih vozila. Uz to, Tokić grupa je član i dioničar ATR International AG, jedne od najznačajnijih i najstarijih globalnih trgovinskih organizacija koja Tokić grupu stavlja za stol s najvećim svjetskim dobavljačima autoindustrije. Osim razmjene najboljih praksi i tehnologija među članicama, tim članstvom (a iz jedne zemlje u pravilu samo jedna kompanija može biti član) osiguravaju i kontinuirani godišnji ATR bonus.
Tokić je do 2020. uglavnom rastao organski, kroz franšize te kroz manje akvizicije. Prva velika promjena stigla je u prvoj polovici 2000-tih kada se kompanija odlučila za franšizni model: na taj način Tokić nije rastao samo organski, nego je pomagao i lokalnim poduzetnicima da otvore vlastite poslovnice pod brendom Tokić. Prva velika akvizicija dolazi 2020. godine kada su kupili 100% udjela u Bartogu, vodećem slovenskom distributeru guma za sve vrste vozila. Od kad su ga preuzeli, prihodi Bartoga porasli su s 56 milijuna EUR (u 2020.) na 94 milijuna EUR u 2024. godini, što predstavlja CAGR (složena godišnja stopa rasta, Compound Annual Growth Rate) od 13,5%. Taj rast ostvaren je prvenstveno kao rezultat širenja asortimana rezervnih dijelova, ulaganja u radni kapital te optimizaciju poslovanja poslovnica. Na razini Tokić grupe tim su preuzimanjem ostvarene sinergije u nabavi, pri čemu navode kako im je udio bonusa dobavljača u prihodima porastao s 4% na 5,5%. Isto tako, u 2024. godini Grupa je prodala približno 600 tisuća komada guma, dok je sam Tokić prije akvizicije Bartoga godišnje prodavao manje od 70 tisuća komada.
Vidimo kako je kompanija organskim rastom i akvizicijama povećala ukupne prihode sa 16 milijuna eura u 2007., na 232 milijuna eura prošle godine, što je prilično impresivan prosječni godišnji rast od 17%.
Nekoliko godina prije same akvizicije Bartoga, kada su došli do otprilike 100 poslovnica, osnivač i većinski vlasnik – Ilija Tokić – odlučuje profesionalizirati upravu i odlazi u Nadzorni odbor. Uprava se tako danas sastoji od dva člana (profesionalna menadžera): Ivana Šantorića, predsjednika Uprave, te Dražena Jurkovića, člana Uprave. Nadzorni odbor se sastoji od tri člana (Ilija Tokić, predsjednik Nadzornog odbora; Ruža Tokić, zamjenica predsjednika Nadzornog odbora; te Zvonimir Šego, član Nadzornog odbora). U Prospektu se navode iznosi isplaćenih primitaka rukovodećim osobama u 2024. godini.
Broj radnika u posljednje se dvije godine povećavao za približno 100 godišnje. Fokus za nova zapošljavanje bila je Hrvatska (na dan 30. lipnja 2025. bilo ih je 1.113), dok je u Sloveniji broj zaposlenih stabilan od 2022. i kreće se oko 264. Rast broja zaposlenih primarno se događa u operacijama (prodaja i lanac opskrbe) uslijed daljnjeg širenja poslovanja i rasta broja poslovnica. Tako jer broj zaposlenih u operacijama u 2023. godini povećan za 109 radnika, a u 2024. za dodanih 99.
Tržišna pozicija, konkurenti i trendovi na hrvatskom i slovenskom tržištu
Ukupno tržište rezervnih dijelova za vozila sastoji se od tzv. OES (Original Equipment Supplier) te IAM (Independent Automotive Aftermarket) tržišta. OES je mreža ovlaštenih servisa i distributera dijelova pod izravnom kontrolom proizvođača vozila (koriste originalne dijelove i uglavnom servisiraju novija vozila do 4 godine starosti). Tokić grupa pripada IAM ili tzv. aftermarket tržištu, neovisnom tržištu automobilskih dijelova i usluga, i ono uključuje tzv. multi-brand servise, neovisne distributere dijelova i proizvođače dijelova koji nisu povezani s proizvođačima vozila. IAM se fokusira prvenstveno na vozila starija od 4 godine, kojih ima oko 70 posto na europskim cestama (195 milijuna vozila), dok je prosječna starost osobnih vozila u EU 12,3 godine (podatak iz 2023. godine). Prema podacima analitičke kuće Market Data Forecast, vrijednost europskog aftermarketa prošle je godine iznosila oko 117 milijardi eura, a procjene pokazuju da bi do 2033. godine mogla dosegnuti 203 milijarde eura, uz prosječnu godišnju stopu rasta od 6,35 posto.
Tokić grupa većinu svojih prihoda ostvaruje na dva domicilna tržišta (Hrvatska i Slovenija) stoga ćemo u nastavku pogledati glavna kretanja na tim tržištima. U 2024. godini, na hrvatskom tržištu bilo je registrirano više od 2 milijuna osobnih vozila, pri čemu vozila starija od pet godina čine čak 83% ukupnog voznog parka (ključni segment za IAM sektor). Ukupan broj vozila kontinuirano raste od 2015. godine, uz CAGR od 3,4%. Prosječna starost osobnih vozila dosegnula je 13,4 godine i također nastavlja rasti, što se najbolje vidi na priloženoj slici.
Od 2014. godine bilježi se veći broj novoregistriranih rabljenih vozila u odnosu na nova vozila. U 2024. je ukupno prvi put registrirano 155 tisuća vozila, od čega 65 tisuća novih i 90 tisuća rabljenih. Vozila na električni pogon i dalje čine manje od 0,5% voznog parka (ispod 10 tisuća vozila), dok je broj hibridnih benzinskih i dizelskih vozila oko 70 tisuća (3,5% od ukupnog broja).
Na slovenskom tržištu vidimo slična kretanja po pitanju prosječne starosti vozila, iako su za oko dvije godine mlađa od hrvatskih. U Sloveniji je u 2024. bilo registrirano više od 1,25 milijuna osobnih vozila, pri čemu vozila starija od pet godina čine 76% ukupnog voznog parka. Broj osobnih vozila kontinuirano raste od 2015. godine, uz CAGR od 1,7%, dok broj starijih vozila raste po stopi od 2,1% godišnje. Prosječna starost vozila iznosi 11,3 godine te nastavlja rasti.
U segmentu prve registracije vozila, primjetan je trend smanjenja razlike između broja novih i rabljenih vozila, iako još uvijek dominiraju nova vozila za razliku od stanja u Hrvatskoj. U 2024. godini ukupno je prvi put registrirano 92 tisuće vozila, od čega 53 tisuće novih i 40 tisuća rabljenih. Broj vozila na električni pogon iznosi oko 17 tisuća (oko 1,5% od ukupnog broja), dok hibridna benzinska i dizelska vozila broje oko 54 tisuće (4%).
Što se tiče broja vozila po stanovniku, na sljedećoj slici vidimo kako je on u Hrvatskoj i dalje ispod prosjeka Europske unije (495. vs. 570 vozila na 1000 stanovnika). U Sloveniji je pak nešto iznad (579) prosjeka Europske unije, ali i dalje ispod razine u susjednim zemljama poput Italije.
Prema analizi i procjeni nekih analitičkih kuća koje se navode u Prospektu, tržište rezervnih dijelova za osobna vozila u Hrvatskoj procijenjeno je na 840 milijuna EUR, od čega 72% (odnosno 607 milijuna EUR) otpada na IAM, a preostalih 28% (odnosno 233 milijuna EUR) na OES. U Sloveniji se pak veličina tržišta rezervnih dijelova za osobna vozila procjenjuje se na 535 milijuna EUR, pri čemu IAM čini 371 milijun EUR (69%), a OES 165 milijuna EUR (31%). Stoga je procjena Tokića kako je u 2024. zauzimao oko 20% tržišnog udjela na tržištu Hrvatske i Slovenije.
